Kada govorimo o obrazovanju u BiH, reformu po uzoru na onu kurikularnu u Hrvatskoj, još ćemo čekati. Rascjepkana nadležnost, mnoštvo različitih nastavnih planova i programa, reforme koje se nisu pokazale učinkovitim samo su neki od razloga zbog kojih je upitan nivo znanja s kojim učenici napuste školske klupe.
Obrazovni sistem u BiH još uvijek se oslanja na tradicionalan način učenja, više teorijski nego praktični. Daleko je to od standarda u razvijenim zemljama, gdje učenici usvajaju gradivo najviše kroz praktičnu nastavu. Sistem je potrebno reformisati, poručuju ljudi iz struke, kako bi bio prilagođen stvarnim potrebama učenika, posebno njihovom profesionalnom razvoju.
“Cilj nam je da sa jednog lekcijaškog načina učenja pređemo na jedan kvalitetniji nivo, kako bi naša djeca imala što kvalitetnija funkcionalna znanja, primjenjiva znanja. Zato je reforma obrazovanja neophodna”, kazao je Omer Begović, direktor jedne sarajevske osnovne škole.
Ne čekajući sistemsko rješenje, u ovoj školi odlučili su sami modernizovati nastavni proces, pa se jednom mjesečno nastava odvija online. To daje dobre rezultate, kažu, i podsjećaju da pojedini pokušaji modernizacije, poput uvođenja devetogodišnjeg osnovnog školovanja nisu dali očekivane rezultate. Količina i težina gradiva koja nije prilagođena uzrastu djece, ističu, veliki je problem.
”Nastavne sadržaje moramo prilagoditi tako da najveći dio te populacije može da usvoji nastavne sadržaje dovoljno i onoliko koliko će mu trebati za život. To jest, da prilagođavamo zadatke kroz funkcionalno znanje, da to što nauče oni mogu da primijene”, istakla je Hedija Spahić, profesorica matematike.
Različiti nivoi obrazovanja, slični problemi. I u srednjim školama i na univerzitetima. To bi se moglo promijeniti nakon što Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ovog mjeseca predstavi i usvoji zajednička jezgra nastavnih planova i programa, za sve predmete.
”Sad je definisano šta treba dijete da zna nakon nekog nivoa obrazovanja i na bazi toga, nadležne obrazovne vlasti – kantonalna ministarstva, ministarstvo obrazovanje RS, Brčko distrikta oni će napraviti nastavne planove i programe. S obzirom da su jezgra jako dobro urađena, ne vjerujem da možemo imati dijametralno različite nastavne planove i programe, kao što je sada situacija”, navela je Lamija Tanović, profesorica na SSST.
Njihova primjena neće biti moguća u narednoj školskoj godini, no oni koji su dobro upućeni se nadaju da će ona početi već u školskoj 2019/2020. godini.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
