Ništa u Bosni i Hercegovini ne može proći bez problema i loših političkih poteza, pa tako ni priča o kreditnim sredstvima MMF-a od 330 miliona evra, namijenjenih za borbu protiv koronavirusa. Sredstva još nisu operativna, upravo zato što nema političke saglasnosti.

Iako je bilo rečeno da su stvoreni uslovi za deblokadu tog novca, iz Centralne banke stigao je drugačiji odgovor: svi uslovi nisu ispunjeni. A nerješavanje ovog problema moglo bi ugroziti i buduću finansijsku pomoć, upozoravaju iz MMF-a.

Iako predsjedavajući Savjeta ministara tvrdi i smatra da su stvoreni uslovi za deblokadu sredstava od MMF-a i da je problem o isplati i raspodjeli sredstava riješen davanjem garancije, čini se da problema ipak i dalje ima.

A kako sada stvari stoje teško da će ova odluka o raspodjeli sredstava biti i usvojena, s obzirom na to da već nekoliko puta za nju nije bilo saglasnosti u Savjetu ministara.

Želi se promijeniti praksa dodjele sredstava od MMF-a koja je jasna, tvrdi ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković. Da korisnici tih sredstava mogu biti samo entiteti i Brčko distrikt. I zato je, kaže, nedopustivo da se u nešto što se 20 godina nije mijenjalo žele ugraditi i kantoni. I to je bio razlog zašto Turković nije podržala ovu odluku. Kontaktirali smo i ministra finansija Bevandu, ali smo ostali uskraćeni za odgovor.

I dok se mi klackamo u mjestu i ponovo igramo uslovljavanja, blokada i opstrukcija, iz MMF-a stiže jasna poruka: ukoliko BiH ne riješi problem, biće upitna dalja finansijska saradnja i pomoć.

I dok je hitna pomoć MMF-a i dalje na čekanju, a prijeko potrebna za saniranje šteta u privredi i ekonomiji koje su iz dana u dan sve veće, ekonomisti upozoravaju da su političke igrarije u ovoj situaciji nepotrebne i da to samo vodi ka dodatnom pogoršavanju ionako loše ekonomske situacije.

U posljednjih 20 godina, BiH je kreditorima na ime plaćanja naknada za odobrena, a neiskorištena sredstva, platila više od 56 miliona maraka. Samo prošle godine Evropskoj banci za obnovu i razvoj platili smo 7,28 miliona KM penala, najvećim dijelom za projekat obnove puteva u Federaciji nakon poplava 2014. godine. I dok plaćamo dug za dug i još se dodatno zadužujemo, vlast je bez odgovora ko će i kako vraćati ta sredstva u državi u kojoj je sve manje sitih.

Ništa u Bosni i Hercegovini ne može proći bez problema i loših političkih poteza, pa tako ni priča o kreditnim sredstvima MMF-a od 330 miliona evra, namijenjenih za borbu protiv koronavirusa. Sredstva još nisu operativna, upravo zato što nema političke saglasnosti.

Iako je bilo rečeno da su stvoreni uslovi za deblokadu tog novca, iz Centralne banke stigao je drugačiji odgovor: svi uslovi nisu ispunjeni. A nerješavanje ovog problema moglo bi ugroziti i buduću finansijsku pomoć, upozoravaju iz MMF-a.

Iako predsjedavajući Savjeta ministara tvrdi i smatra da su stvoreni uslovi za deblokadu sredstava od MMF-a i da je problem o isplati i raspodjeli sredstava riješen davanjem garancije, čini se da problema ipak i dalje ima.

A kako sada stvari stoje teško da će ova odluka o raspodjeli sredstava biti i usvojena, s obzirom na to da već nekoliko puta za nju nije bilo saglasnosti u Savjetu ministara.

Želi se promijeniti praksa dodjele sredstava od MMF-a koja je jasna, tvrdi ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković. Da korisnici tih sredstava mogu biti samo entiteti i Brčko distrikt. I zato je, kaže, nedopustivo da se u nešto što se 20 godina nije mijenjalo žele ugraditi i kantoni. I to je bio razlog zašto Turković nije podržala ovu odluku. Kontaktirali smo i ministra finansija Bevandu, ali smo ostali uskraćeni za odgovor.

I dok se mi klackamo u mjestu i ponovo igramo uslovljavanja, blokada i opstrukcija, iz MMF-a stiže jasna poruka: ukoliko BiH ne riješi problem, biće upitna dalja finansijska saradnja i pomoć.

I dok je hitna pomoć MMF-a i dalje na čekanju, a prijeko potrebna za saniranje šteta u privredi i ekonomiji koje su iz dana u dan sve veće, ekonomisti upozoravaju da su političke igrarije u ovoj situaciji nepotrebne i da to samo vodi ka dodatnom pogoršavanju ionako loše ekonomske situacije.

U posljednjih 20 godina, BiH je kreditorima na ime plaćanja naknada za odobrena, a neiskorištena sredstva, platila više od 56 miliona maraka. Samo prošle godine Evropskoj banci za obnovu i razvoj platili smo 7,28 miliona KM penala, najvećim dijelom za projekat obnove puteva u Federaciji nakon poplava 2014. godine. I dok plaćamo dug za dug i još se dodatno zadužujemo, vlast je bez odgovora ko će i kako vraćati ta sredstva u državi u kojoj je sve manje sitih.