U Bosni i Hercegovini se povećava broj slučajeva potvrđenog novog britanskog soja korona virusa koji se brže širi i uzrokuje zaključavanja u brojnim evropskim zemljama.

Stari kontinent izdvaja milione za utvrđivanje novih sojeva, a susjedna Hrvatska uz britanski čeka potvrdu prisustva i brazilskog soja. U Kantonu Sarajevo raste broj oboljelih, COVID odjeli se pune, a o vakcinama niko ništa ne zna.

Federacija BiH kada je riječ o vakcinama ni u ovom trenutku ne zna kada bi mogle stići.

Govorilo se o kraju januara, polovini februara, različitim količinama, nadležnostima u nekoliko faza zvanih ne možemo, nećemo ili nismo sposobni nabaviti vakcine.

Premijer Fadil Novalić poručuje trebali bismo, ali privatnici sad neće.

– Ni Federacija ni država nemaju takvu kompaniju, oslonjeni smo na privatne prometnike. I oni ovog momenta i da imamo mogućnost pristupa vakcini ne pokazuju interes da se upuste u nabavku – tvrdi Novalić.

– Nije problem naći kako se nešto ne može, to je najlakši problem u životu i u radu. Problem je imati entuzijazma i naći način da se nešto riješi – ističe Zlatko Ercegović, neurohirurg na UKC Tuzla i nezavisni zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.

Pravovremena nabavka vakcina je bila moguća, to dokazuje susjedna Srbija, ali pod uvjetima pod kojima vlastodršci u BiH nisu navikli da posluju.

– Treba insistirati da sve bude transparentno i javno, mora se objaviti svaki trošak posebno kad je u pitanju nabavka vakcina, nabavka medicinske opreme i ostaloga što je bitno za živote građana – navodi Branislav Borenović, predsjednik opozicionog PDP-a.

Nemamo vakcina, a s druge strane moramo biti veoma oprezni da ne bismo imali novi “lockdown”, poručuju s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu na kojem je sekvencioniranjem nalaza korona virusa do sada potvrđeno pet slučajeva britanskog soja. U Hrvatskoj nije sigurno da je sekvencioniranjem otkriven i brazilski.

– Ova jedna mutacija na šiljak proteinu se nalazi u svim sojevima prema tome u ovom trenutku je nemoguće je reći da li je riječ o brazilskom, južnoafričkom, britanskom ili će možda biti nekakva hrvatska mutacija – kaže Vili Beroš, ministar zdravstva Republike Hrvatske.

U Evropskoj uniji najavljuju povećanje testiranja na nove sojeve za koje će biti izdvojeno dodatnih 75 miliona eura. Praćenje virusa od ključne je važnosti kod donošenja mjera ističu nadležni u Zeničko-dobojskom kantonu iz kojeg su dva nalaza potvrđena na britanski soj.

– Više nam je važno epidemiološki da li će se razviti neki brži prijenos ili neki novi način prijenosa koji može biti značajan zbog provođenje mjera. Za građane je bitno da slijede preporuke stručnjaka na koji način će se ponašati u određenoj situaciji – smatra Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Cilj Evropske unije je da se na mutacije provjeri pet posto svih pozitivno testiranih, a do sada je provjeravano jedan posto.

– Ja sam uvjeren da u BiH imamo odgovarajuće kapacitete. Ono što nama u laboratoriji na Veterinarskom fakultetu trenutno nedostaje je finansijska podrška za nabavku osnovnih hemikalija, kitova, potrošnog materijala, da bismo u stvarnom vremenu radili sekvencioniranje odgovarajućeg broja uzoraka pozitivnih na SARS-CoV-2 – poručuje Teufik Goletić, profesor s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu i voditelj laboratorije.

Kupovina medicinske i laboratorijske opreme, kao i vakcina za javne institucije se čini kao nemoguća misija, zbog čega je pitanje da li će bez podrške međunarodnog faktora našim laboratorijama biti omogućeno da prepoznaju soj virusa, kad mu je već pušteno da se nekontrolirano širi bez masovne imunizacije.

U Bosni i Hercegovini se povećava broj slučajeva potvrđenog novog britanskog soja korona virusa koji se brže širi i uzrokuje zaključavanja u brojnim evropskim zemljama.

Stari kontinent izdvaja milione za utvrđivanje novih sojeva, a susjedna Hrvatska uz britanski čeka potvrdu prisustva i brazilskog soja. U Kantonu Sarajevo raste broj oboljelih, COVID odjeli se pune, a o vakcinama niko ništa ne zna.

Federacija BiH kada je riječ o vakcinama ni u ovom trenutku ne zna kada bi mogle stići.

Govorilo se o kraju januara, polovini februara, različitim količinama, nadležnostima u nekoliko faza zvanih ne možemo, nećemo ili nismo sposobni nabaviti vakcine.

Premijer Fadil Novalić poručuje trebali bismo, ali privatnici sad neće.

– Ni Federacija ni država nemaju takvu kompaniju, oslonjeni smo na privatne prometnike. I oni ovog momenta i da imamo mogućnost pristupa vakcini ne pokazuju interes da se upuste u nabavku – tvrdi Novalić.

– Nije problem naći kako se nešto ne može, to je najlakši problem u životu i u radu. Problem je imati entuzijazma i naći način da se nešto riješi – ističe Zlatko Ercegović, neurohirurg na UKC Tuzla i nezavisni zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.

Pravovremena nabavka vakcina je bila moguća, to dokazuje susjedna Srbija, ali pod uvjetima pod kojima vlastodršci u BiH nisu navikli da posluju.

– Treba insistirati da sve bude transparentno i javno, mora se objaviti svaki trošak posebno kad je u pitanju nabavka vakcina, nabavka medicinske opreme i ostaloga što je bitno za živote građana – navodi Branislav Borenović, predsjednik opozicionog PDP-a.

Nemamo vakcina, a s druge strane moramo biti veoma oprezni da ne bismo imali novi “lockdown”, poručuju s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu na kojem je sekvencioniranjem nalaza korona virusa do sada potvrđeno pet slučajeva britanskog soja. U Hrvatskoj nije sigurno da je sekvencioniranjem otkriven i brazilski.

– Ova jedna mutacija na šiljak proteinu se nalazi u svim sojevima prema tome u ovom trenutku je nemoguće je reći da li je riječ o brazilskom, južnoafričkom, britanskom ili će možda biti nekakva hrvatska mutacija – kaže Vili Beroš, ministar zdravstva Republike Hrvatske.

U Evropskoj uniji najavljuju povećanje testiranja na nove sojeve za koje će biti izdvojeno dodatnih 75 miliona eura. Praćenje virusa od ključne je važnosti kod donošenja mjera ističu nadležni u Zeničko-dobojskom kantonu iz kojeg su dva nalaza potvrđena na britanski soj.

– Više nam je važno epidemiološki da li će se razviti neki brži prijenos ili neki novi način prijenosa koji može biti značajan zbog provođenje mjera. Za građane je bitno da slijede preporuke stručnjaka na koji način će se ponašati u određenoj situaciji – smatra Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Cilj Evropske unije je da se na mutacije provjeri pet posto svih pozitivno testiranih, a do sada je provjeravano jedan posto.

– Ja sam uvjeren da u BiH imamo odgovarajuće kapacitete. Ono što nama u laboratoriji na Veterinarskom fakultetu trenutno nedostaje je finansijska podrška za nabavku osnovnih hemikalija, kitova, potrošnog materijala, da bismo u stvarnom vremenu radili sekvencioniranje odgovarajućeg broja uzoraka pozitivnih na SARS-CoV-2 – poručuje Teufik Goletić, profesor s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu i voditelj laboratorije.

Kupovina medicinske i laboratorijske opreme, kao i vakcina za javne institucije se čini kao nemoguća misija, zbog čega je pitanje da li će bez podrške međunarodnog faktora našim laboratorijama biti omogućeno da prepoznaju soj virusa, kad mu je već pušteno da se nekontrolirano širi bez masovne imunizacije.