Porast cijena goriva u Bosni i Hercegovini, prema ustaljenoj praksi, prati lančano poskupljenje osnovnih životnih namirnica. A da građani BiH nakon posljednjeg rasta cijena goriva imaju razloga za zabrinutost, pokazuju i najave iz Udruženja autoprijevoznika o mogućem dodatnom poskupljenju goriva i dostizanju cijene od 2,50 KM za litar dizela i benzina do kraja godine.

Ustaljena praksa

Svaki rast cijena goriva na našim pumpama, a samo ove godine bilo ih je najmanje pet, prate i tiha poskupljenja. Građani, nažalost, ne mogu očekivati i zvaničnu najavu poskupljenja nego se, prema ustaljenoj praksi, radi o tihom poskupljenju, koje se očituje kroz blago povećanje cijene većine proizvoda na policama bh. marketa.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene su u septembru ove godine porasle za 0,5 posto u odnosu na avgust.

– Više su cijene hrane i bezalkoholnih pića, odjeće, obuće, a skuplji su i stanovanje, zdravstvo i prijevoz. Na godišnjem nivou, cijene, u prosjeku, rastu za 1,7 posto – navodi se u saopćenju Agencije za statistiku BiH.

Marin Bago, predsjednik Udruženja “Futura” iz Mostara, kazao je da građani definitivno mogu očekivati poskupljenje usluga i proizvoda.

– Dešavanja na našem tržištu pratimo već deset godina i, svaki put kad su porasle cijene goriva, desilo se i lančano poskupljenje drugih proizvoda i usluga – kaže on.

Dodao je da cijena goriva ima udio u formiranju cijena praktično svih proizvoda i usluga, a naročito onih koji u BiH stižu cestovnim putem iz inozemstva, a utječe i na usluge prijevoza.

– Gorivo u BiH košta skoro kao u Njemačkoj, ali treba znati i da više od pola tog iznosa ide za razne državne namete. Dakle, realna cijena goriva duplo je manja od onoga što mi trenutno plaćamo – pojasnio je Bago.

Brojni proizvodi

Poskupljenje je evidentno i prema podacima Agencije za statistiku BiH.

– Brojni su proizvodi čije cijene rastu, ali ništa neće drastično poskupjeti preko noći. To se, međutim, osjeti na prosječnim cijenama i na iznosu potrošačke korpe za četveročlanu porodicu. Potrošačka korpa koštala je u 2016. skoro 1.600 KM, lani se popela na 1.800 KM, a ove godine je oko 2.000 KM. Sad imamo situaciju da dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti prosječnu potrošačku korpu – kaže Bago.

Dodaje da se već sad roditelji zbog djece odriču voća, obuće, pohađanja kina, sportskih i kulturnih manifestacija.

Slobodno tržište

Poskupljenja svojih usluga dužne su najaviti kompanije koje se bave javnim prijevozom građana, kao što su KJKP GRAS Sarajevo ili taksi kompanije. Tu obavezu imaju i benzinske pumpe, koje prijave podnose Ministarstvu trgovine. Sve ostale privatne kompanije u BiH, u skladu sa principima o slobodnom formiranju cijena na bh. tržištu, nisu dužne najavljivati poskupljenja.

Porast cijena goriva u Bosni i Hercegovini, prema ustaljenoj praksi, prati lančano poskupljenje osnovnih životnih namirnica. A da građani BiH nakon posljednjeg rasta cijena goriva imaju razloga za zabrinutost, pokazuju i najave iz Udruženja autoprijevoznika o mogućem dodatnom poskupljenju goriva i dostizanju cijene od 2,50 KM za litar dizela i benzina do kraja godine.

Ustaljena praksa

Svaki rast cijena goriva na našim pumpama, a samo ove godine bilo ih je najmanje pet, prate i tiha poskupljenja. Građani, nažalost, ne mogu očekivati i zvaničnu najavu poskupljenja nego se, prema ustaljenoj praksi, radi o tihom poskupljenju, koje se očituje kroz blago povećanje cijene većine proizvoda na policama bh. marketa.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene su u septembru ove godine porasle za 0,5 posto u odnosu na avgust.

– Više su cijene hrane i bezalkoholnih pića, odjeće, obuće, a skuplji su i stanovanje, zdravstvo i prijevoz. Na godišnjem nivou, cijene, u prosjeku, rastu za 1,7 posto – navodi se u saopćenju Agencije za statistiku BiH.

Marin Bago, predsjednik Udruženja “Futura” iz Mostara, kazao je da građani definitivno mogu očekivati poskupljenje usluga i proizvoda.

– Dešavanja na našem tržištu pratimo već deset godina i, svaki put kad su porasle cijene goriva, desilo se i lančano poskupljenje drugih proizvoda i usluga – kaže on.

Dodao je da cijena goriva ima udio u formiranju cijena praktično svih proizvoda i usluga, a naročito onih koji u BiH stižu cestovnim putem iz inozemstva, a utječe i na usluge prijevoza.

– Gorivo u BiH košta skoro kao u Njemačkoj, ali treba znati i da više od pola tog iznosa ide za razne državne namete. Dakle, realna cijena goriva duplo je manja od onoga što mi trenutno plaćamo – pojasnio je Bago.

Brojni proizvodi

Poskupljenje je evidentno i prema podacima Agencije za statistiku BiH.

– Brojni su proizvodi čije cijene rastu, ali ništa neće drastično poskupjeti preko noći. To se, međutim, osjeti na prosječnim cijenama i na iznosu potrošačke korpe za četveročlanu porodicu. Potrošačka korpa koštala je u 2016. skoro 1.600 KM, lani se popela na 1.800 KM, a ove godine je oko 2.000 KM. Sad imamo situaciju da dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti prosječnu potrošačku korpu – kaže Bago.

Dodaje da se već sad roditelji zbog djece odriču voća, obuće, pohađanja kina, sportskih i kulturnih manifestacija.

Slobodno tržište

Poskupljenja svojih usluga dužne su najaviti kompanije koje se bave javnim prijevozom građana, kao što su KJKP GRAS Sarajevo ili taksi kompanije. Tu obavezu imaju i benzinske pumpe, koje prijave podnose Ministarstvu trgovine. Sve ostale privatne kompanije u BiH, u skladu sa principima o slobodnom formiranju cijena na bh. tržištu, nisu dužne najavljivati poskupljenja.