Agresija Rusije na Ukrajinu pojačala je osjećaj nesigurnosti i na Zapadnom Balkanu, kazala je šefica za Sjeveroistočnu Europu i Tursku pri njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Susanne Schutz komentirajući situaciju u regiji pred samit koji se održava početkom sljedećeg mjeseca unutar Berlinskog procesa. Uz inicijative koje se provode unutar Berlinskog procesa, Shutz je govorila i o efikasnosti inicijative Otvoreni Balkan.

– Svi smo svjesni i u Njemačkoj i u Europi, ali i na Zapadnom Balkanu, da svijet nakon 24. februara više nije isti – istakla je Schutz u razgovoru za Deustche Welle, izrazivši zadovoljstvo, kako je rekla, jedinstvom u osudi ovog rata kojeg su EU i partneri na Zapadnom Balkanu pokazali.

Ipak, istaknula je Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju jer su bili “vrlo jasni” u stajalištima po pitanju sankcija EU protiv Rusije i Bjelorusije.

Govoreći o europskom putu zemalja regije, njemačka zvaničnica je izrazila zadovoljstvo početkom pristupnih pregovora EU s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

– Ovo je zaista prekretnica na njihovom putu da postanu članice EU. Bio je to važan signal i ostatku regije da je proces proširenja EU još uvijek živ i da je obećanje dano svim državama zapadnobalkanske šestorke da postanu članice EU stvarnost – podvukla je Schutz.

Što se tiče Berlinskog procesa, pozdravila je odluku kancelara Olafa Scholza da sazove samit unutar Berlinskog procesa početkom novembra u Berlinu, prvi put nakon dvogodišnje pauze tokom koje su se sastanci odvijali virtuelno. Kako je kazala, na dnevnom redu će se naći nastavak inicijativa koje su od samog početka dio Berlinskog procesa, a uključuju agendu povezivanja, posebno mladih osoba i civilnog društva, te dodaje kako će se na dnevnom redu naći i neke nove teme kao što su energetska sigurnost, solidarnost i zelena agenda.

Kao izrazito važnu temu istaknula je implementaciju zajedničkog regionalnog tržišta, o kojem su doneseni zaključci na samitu u Sofiji 2020. godine, ali čije je potpisivanje odgođeno zbog neslaganja između Srbije i Kosova.

– Jako naporno radimo na prevladavanju preostalih razlika kako bismo Zajedničko regionalno tržište učinili primjenjivim na sve u regiji. Uvjereni smo da će svima biti od velike koristi ako će se putovanje s ličnim iskaznicama, priznavanje stručnih diploma i također akademskih kvalifikacija dogovoriti od strane svih šest zemalja Zapadnog Balkana – naglasila je Schutz.

Odgovarajući na pitanje o inicijativi Otvoreni Balkan i da li smatra kako bi sprovođenje ove inicijative zajedno sa inicijativama Berlinskog procesa brže dalo željene rezultate, njemačka diplomatkinja ističe kako se procesi ne bi smjeli duplicirati.

– Berlinski proces je osmišljen da bude platforma za svih šest država Zapadnog Balkana i da djeluje kao katalizator za bržu integraciju u EU, naravno i za regionalnu integraciju. Vjerujemo da je uključenost svih šest vrlo važna. Otvoreni Balkan do sada je inicijativa koja djeluje na troje, a smatramo da je inkluzivnost procesa važna; ne bi trebalo biti nikakvog dupliciranja, radije bi trebalo raditi jedno s drugim. Također je vrlo važno da svi ugovori koji se finaliziraju u okviru Otvorenog Balkana budu usklađeni s pravnom stečevinom EU jer bi u protivnom kasnije bilo teže uskladiti se sa standardima i propisima EU – zaključuje Schutz.

Agresija Rusije na Ukrajinu pojačala je osjećaj nesigurnosti i na Zapadnom Balkanu, kazala je šefica za Sjeveroistočnu Europu i Tursku pri njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Susanne Schutz komentirajući situaciju u regiji pred samit koji se održava početkom sljedećeg mjeseca unutar Berlinskog procesa. Uz inicijative koje se provode unutar Berlinskog procesa, Shutz je govorila i o efikasnosti inicijative Otvoreni Balkan.

– Svi smo svjesni i u Njemačkoj i u Europi, ali i na Zapadnom Balkanu, da svijet nakon 24. februara više nije isti – istakla je Schutz u razgovoru za Deustche Welle, izrazivši zadovoljstvo, kako je rekla, jedinstvom u osudi ovog rata kojeg su EU i partneri na Zapadnom Balkanu pokazali.

Ipak, istaknula je Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju jer su bili “vrlo jasni” u stajalištima po pitanju sankcija EU protiv Rusije i Bjelorusije.

Govoreći o europskom putu zemalja regije, njemačka zvaničnica je izrazila zadovoljstvo početkom pristupnih pregovora EU s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

– Ovo je zaista prekretnica na njihovom putu da postanu članice EU. Bio je to važan signal i ostatku regije da je proces proširenja EU još uvijek živ i da je obećanje dano svim državama zapadnobalkanske šestorke da postanu članice EU stvarnost – podvukla je Schutz.

Što se tiče Berlinskog procesa, pozdravila je odluku kancelara Olafa Scholza da sazove samit unutar Berlinskog procesa početkom novembra u Berlinu, prvi put nakon dvogodišnje pauze tokom koje su se sastanci odvijali virtuelno. Kako je kazala, na dnevnom redu će se naći nastavak inicijativa koje su od samog početka dio Berlinskog procesa, a uključuju agendu povezivanja, posebno mladih osoba i civilnog društva, te dodaje kako će se na dnevnom redu naći i neke nove teme kao što su energetska sigurnost, solidarnost i zelena agenda.

Kao izrazito važnu temu istaknula je implementaciju zajedničkog regionalnog tržišta, o kojem su doneseni zaključci na samitu u Sofiji 2020. godine, ali čije je potpisivanje odgođeno zbog neslaganja između Srbije i Kosova.

– Jako naporno radimo na prevladavanju preostalih razlika kako bismo Zajedničko regionalno tržište učinili primjenjivim na sve u regiji. Uvjereni smo da će svima biti od velike koristi ako će se putovanje s ličnim iskaznicama, priznavanje stručnih diploma i također akademskih kvalifikacija dogovoriti od strane svih šest zemalja Zapadnog Balkana – naglasila je Schutz.

Odgovarajući na pitanje o inicijativi Otvoreni Balkan i da li smatra kako bi sprovođenje ove inicijative zajedno sa inicijativama Berlinskog procesa brže dalo željene rezultate, njemačka diplomatkinja ističe kako se procesi ne bi smjeli duplicirati.

– Berlinski proces je osmišljen da bude platforma za svih šest država Zapadnog Balkana i da djeluje kao katalizator za bržu integraciju u EU, naravno i za regionalnu integraciju. Vjerujemo da je uključenost svih šest vrlo važna. Otvoreni Balkan do sada je inicijativa koja djeluje na troje, a smatramo da je inkluzivnost procesa važna; ne bi trebalo biti nikakvog dupliciranja, radije bi trebalo raditi jedno s drugim. Također je vrlo važno da svi ugovori koji se finaliziraju u okviru Otvorenog Balkana budu usklađeni s pravnom stečevinom EU jer bi u protivnom kasnije bilo teže uskladiti se sa standardima i propisima EU – zaključuje Schutz.