Njemačka vlada će najkasnije do polovine godine donijeti odluku da li će građanima zemalja zapadnog Balkana za poslove bez kvalifikacija produžiti mogućnost zapošljavanja u Njemačkoj.

Naime, prema Pravilu za zemlje zapadnog Balkana, koje je usvojeno 2015. godine, svi radnici iz BiH, Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i s Kosova koji mogu dokazati da ih njemački poslodavac želi zaposliti imaju mogućnost da dobiju radnu vizu čak i bez stručnih kvalifikacija ili poznavanja njemačkog jezika.

Ovo pravilo ističe krajem godine, a uvedeno je kako bi se, nakon velikog broja podnesenih zahtjeva za azil u Njemačkoj iz našeg regiona, smanjio pritisak na njemački azilantski sistem i ekonomskim migrantima omogućilo da, umjesto da zloupotrebljavaju sistem socijalne zaštite u Njemačkoj tokom procesuiranja zahtjeva za azil, za vizu apliciraju u zemljama svog porijekla.

Što se tiče broja zaposlenih, u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke kažu da je Ambasada Njemačke u Sarajevu prošle godine izdala 17.254 vize, od čega se 11.939 odnose na vize u svrhu zaposlenja. Na ovaj broj treba dodati i 2.362 vize izdate za doseljavanje djece u Njemačku, te 2.604 za doseljavanje bračnih drugova. 

Njemački političari i mediji ističu da se uvođenje ove uredbe pokazalo uspješnim jer je značajno smanjen pritisak na azilantski sistem u Njemačkoj, ali je ujedno i pojačan pritisak na njemačke ambasade u ovim zemljama, jer je ogroman broj zahtjeva otežao rad odjeljenja za izdavanje viza, s obzirom na to da se na dobijanje radnih viza po ovom pravilu čeka i duže od godinu dana.  

U Ambasadi Njemačke u Sarajevu kažu za “Nezavisne” da Njemačka savezna agencija za rad do kraja 2020. godine može izdavati saglasnosti za sve vidove zapošljavanja za državljane ovih zemalja. 

“Unutar njemačke savezne vlade se trenutno vode razgovori o produženju primjene ovog pravila za zemlje zapadnog Balkana. Odluka savezne vlade treba da bude donesena do sredine ove godine”, kažu u Ambasadi.

U samoj Njemačkoj pojavljuje se otpor produženju ove uredbe. Tako je, na primjer, Hrišćansko-demokratska unija, najjača stranka u Njemačkoj, iz koje dolazi i savezna kancelarka Angela Merkel, izrazila stav da ovo pravilo ne treba produžavati. 

“Nema nikakvog smisla naše tržište rada kroz ovo pravilo otvoriti za nekvalifikovane radnike kada mi već imamo veliki broj nezaposlenih u ovim oblastima”, rekao je Matijas Midelberg, portparol CDU za pitanja unutrašnjih poslova, a prenosi Njemačka novinska agencija. 

Njemački mediji ističu da odluka još nije donesena, a da će prije odlučivanja biti konsultovani poslodavci, koji bi trebalo da daju svoju ocjenu koliko je ovo pravilo doprinjelo jačanju privrede. 

Osim toga, na odluku će možda uticati i novi Zakon o useljavanju stručne radne snage, koji je na snagu stupio 1. marta, po kojem će iz zemalja koje nisu u EU kvalifikovani radnici bez akademske titule imati mogućnost da lako i brzo dobiju vizu za posao u Njemačkoj. 

Njemačka vlada će najkasnije do polovine godine donijeti odluku da li će građanima zemalja zapadnog Balkana za poslove bez kvalifikacija produžiti mogućnost zapošljavanja u Njemačkoj.

Naime, prema Pravilu za zemlje zapadnog Balkana, koje je usvojeno 2015. godine, svi radnici iz BiH, Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i s Kosova koji mogu dokazati da ih njemački poslodavac želi zaposliti imaju mogućnost da dobiju radnu vizu čak i bez stručnih kvalifikacija ili poznavanja njemačkog jezika.

Ovo pravilo ističe krajem godine, a uvedeno je kako bi se, nakon velikog broja podnesenih zahtjeva za azil u Njemačkoj iz našeg regiona, smanjio pritisak na njemački azilantski sistem i ekonomskim migrantima omogućilo da, umjesto da zloupotrebljavaju sistem socijalne zaštite u Njemačkoj tokom procesuiranja zahtjeva za azil, za vizu apliciraju u zemljama svog porijekla.

Što se tiče broja zaposlenih, u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke kažu da je Ambasada Njemačke u Sarajevu prošle godine izdala 17.254 vize, od čega se 11.939 odnose na vize u svrhu zaposlenja. Na ovaj broj treba dodati i 2.362 vize izdate za doseljavanje djece u Njemačku, te 2.604 za doseljavanje bračnih drugova. 

Njemački političari i mediji ističu da se uvođenje ove uredbe pokazalo uspješnim jer je značajno smanjen pritisak na azilantski sistem u Njemačkoj, ali je ujedno i pojačan pritisak na njemačke ambasade u ovim zemljama, jer je ogroman broj zahtjeva otežao rad odjeljenja za izdavanje viza, s obzirom na to da se na dobijanje radnih viza po ovom pravilu čeka i duže od godinu dana.  

U Ambasadi Njemačke u Sarajevu kažu za “Nezavisne” da Njemačka savezna agencija za rad do kraja 2020. godine može izdavati saglasnosti za sve vidove zapošljavanja za državljane ovih zemalja. 

“Unutar njemačke savezne vlade se trenutno vode razgovori o produženju primjene ovog pravila za zemlje zapadnog Balkana. Odluka savezne vlade treba da bude donesena do sredine ove godine”, kažu u Ambasadi.

U samoj Njemačkoj pojavljuje se otpor produženju ove uredbe. Tako je, na primjer, Hrišćansko-demokratska unija, najjača stranka u Njemačkoj, iz koje dolazi i savezna kancelarka Angela Merkel, izrazila stav da ovo pravilo ne treba produžavati. 

“Nema nikakvog smisla naše tržište rada kroz ovo pravilo otvoriti za nekvalifikovane radnike kada mi već imamo veliki broj nezaposlenih u ovim oblastima”, rekao je Matijas Midelberg, portparol CDU za pitanja unutrašnjih poslova, a prenosi Njemačka novinska agencija. 

Njemački mediji ističu da odluka još nije donesena, a da će prije odlučivanja biti konsultovani poslodavci, koji bi trebalo da daju svoju ocjenu koliko je ovo pravilo doprinjelo jačanju privrede. 

Osim toga, na odluku će možda uticati i novi Zakon o useljavanju stručne radne snage, koji je na snagu stupio 1. marta, po kojem će iz zemalja koje nisu u EU kvalifikovani radnici bez akademske titule imati mogućnost da lako i brzo dobiju vizu za posao u Njemačkoj.