Pesimistične prognoze kažu da će Njemačkoj uskoro nedostajati stotine hiljada njegovatelja starih osoba. Cijeli sistem njege odavno bi kolabirao da nije dolaska stranih njegovatelja.

Oko 3,3 miliona osoba u Njemačkoj upućeno je na njegu, pokazuju podaci Saveznog ministarstva za zdravstvo.

Taj broj se povećava jer društvo brzo stari. Do 2030. godine bit će više od četiri miliona ovakvih ljudi. Međutim, već danas nema dovoljno njegovatelja.

Tako je, prema navodima Savezne agencije za zapošljavanje, u martu prošle godine bilo tek 3.000 nezaposlenih njegovatelja starih naspram 14.600 upražnjenih radnih mjesta.

Taj deficit će, ako se nešto ne promijeni, samo rasti.

Njemačka fondacija za zaštitu pacijenata računa da će u narednih osam godina nedostajati 200.000 njegovatelja. Do 2030. godine taj bi nedostatak mogao porasti na pola miliona.

Premalo mladih ljudi odlučuje se za ovaj posao, a i oni koji se odluče često nakon nekoliko godina dignu ruke.

Radni uvjeti su teški, priznaju iz ove fondacije, te dodaju da mnogi njegovatelji okreću leđa tom poslu jer dolaze do svojih fizičkih i psihičkih granica.

Ali i loše plaće igraju ulogu. Prema navodima Instituta za istraživanje tržišta rada, njegovatelj na puno radno vrijeme zarađuje u prosjeku 2.621 eura bruto – što je 16 posto manje od prosječne plate.

Još lošije je stanje kod njegovatelja koji nisu prošli stručnu trogodišnju obuku. Oni zarađuju u prosjeku 1.870 eura bruto – dakle prije plaćanja poreza i doprinosa koji mogu iznositi i između 35 i 40 posto.

Kornelija Hince (Cornelia Hintze), ekspertkinja za istraživanje kvaliteta života, za radio “Deutschlandfunk” kaže da je u Njemačkoj posrijedi “Pflexit” – složenica od njemačke riječi “Pflege” (njega) i engleske riječi “Exit” (izlazak), a odnosi se na “odlazak njegovatelja u inostranstvo gdje je bolja plata. U prvom redu to su Austrija i Švicarska, ali i skandinavske zemlje.

Starački domovi, bolnice i hospiciji u Njemačkoj stoga na nedostatak osoblja reagiraju tako što traže novu radnu snagu iz zemalja u kojima su plaće znatno manje nego u Njemačkoj i gdje vlada velika nezaposlenost. Istočna Evropa, Balkan, ali i Filipini glavni su izvori radne snage.

Mišljenja o stranim njegovateljima se razilaze.

Gernot Kifer (Kiefer), član Upravnog odbora udruženja obaveznih zdravstvenih osiguranja, upozorio je ranije za “Frankfurter Allgemeine Zeitung” kako je naivan svako ko misli da izazove mahom može riješiti uvozom radne snage.

Kad je u pitanju politika, predsjednik socijaldemokrata Martin Šulc (Schulz) se još za vrijeme izborne kampanje založio za uklanjanje birokratskih prepreka za zapošljavanje stranih radnika.

“Bez njegovatelja iz istočne Evrope bi se sistem njege starijih osoba u Njemačkoj odavno urušio”, kazao je tada Šulc.

On je tu temu stavio u politički kontekst i kad je kazao da bi zavisnost od stranih njegovatelja trebalo da imaju na umu i one stranke koje huškaju protiv stranaca.

U pregovorima o budućoj koaliciji socijaldemokrata i demokršćana planirano je da se otvori 8.000 novih radnih mjesta u njegovateljskoj branši. To je veoma malo ako se uzme u obzir da postoji čak 13.500 ustanova koje zapošljavaju njegovatelje.

No, i kod tih 8.000 radnih mjesta političari ne stvaraju iluzije da će se time problem riješiti.

U Njemačkoj ni na duge staze vjerovatno neće moći bez dodatnih njegovatelja iz inostranstva.

Problem pri tome je često nepoznavanje jezika, a komunikacija je posebno važna upravo u radu sa starijima, katkad dementnima i usamljenim ljudima.

Osim toga, strane diplome se u Njemačkoj ne priznaju uvijek ili nisu dostatne za zaposlenje.

Pesimistične prognoze kažu da će Njemačkoj uskoro nedostajati stotine hiljada njegovatelja starih osoba. Cijeli sistem njege odavno bi kolabirao da nije dolaska stranih njegovatelja.

Oko 3,3 miliona osoba u Njemačkoj upućeno je na njegu, pokazuju podaci Saveznog ministarstva za zdravstvo.

Taj broj se povećava jer društvo brzo stari. Do 2030. godine bit će više od četiri miliona ovakvih ljudi. Međutim, već danas nema dovoljno njegovatelja.

Tako je, prema navodima Savezne agencije za zapošljavanje, u martu prošle godine bilo tek 3.000 nezaposlenih njegovatelja starih naspram 14.600 upražnjenih radnih mjesta.

Taj deficit će, ako se nešto ne promijeni, samo rasti.

Njemačka fondacija za zaštitu pacijenata računa da će u narednih osam godina nedostajati 200.000 njegovatelja. Do 2030. godine taj bi nedostatak mogao porasti na pola miliona.

Premalo mladih ljudi odlučuje se za ovaj posao, a i oni koji se odluče često nakon nekoliko godina dignu ruke.

Radni uvjeti su teški, priznaju iz ove fondacije, te dodaju da mnogi njegovatelji okreću leđa tom poslu jer dolaze do svojih fizičkih i psihičkih granica.

Ali i loše plaće igraju ulogu. Prema navodima Instituta za istraživanje tržišta rada, njegovatelj na puno radno vrijeme zarađuje u prosjeku 2.621 eura bruto – što je 16 posto manje od prosječne plate.

Još lošije je stanje kod njegovatelja koji nisu prošli stručnu trogodišnju obuku. Oni zarađuju u prosjeku 1.870 eura bruto – dakle prije plaćanja poreza i doprinosa koji mogu iznositi i između 35 i 40 posto.

Kornelija Hince (Cornelia Hintze), ekspertkinja za istraživanje kvaliteta života, za radio “Deutschlandfunk” kaže da je u Njemačkoj posrijedi “Pflexit” – složenica od njemačke riječi “Pflege” (njega) i engleske riječi “Exit” (izlazak), a odnosi se na “odlazak njegovatelja u inostranstvo gdje je bolja plata. U prvom redu to su Austrija i Švicarska, ali i skandinavske zemlje.

Starački domovi, bolnice i hospiciji u Njemačkoj stoga na nedostatak osoblja reagiraju tako što traže novu radnu snagu iz zemalja u kojima su plaće znatno manje nego u Njemačkoj i gdje vlada velika nezaposlenost. Istočna Evropa, Balkan, ali i Filipini glavni su izvori radne snage.

Mišljenja o stranim njegovateljima se razilaze.

Gernot Kifer (Kiefer), član Upravnog odbora udruženja obaveznih zdravstvenih osiguranja, upozorio je ranije za “Frankfurter Allgemeine Zeitung” kako je naivan svako ko misli da izazove mahom može riješiti uvozom radne snage.

Kad je u pitanju politika, predsjednik socijaldemokrata Martin Šulc (Schulz) se još za vrijeme izborne kampanje založio za uklanjanje birokratskih prepreka za zapošljavanje stranih radnika.

“Bez njegovatelja iz istočne Evrope bi se sistem njege starijih osoba u Njemačkoj odavno urušio”, kazao je tada Šulc.

On je tu temu stavio u politički kontekst i kad je kazao da bi zavisnost od stranih njegovatelja trebalo da imaju na umu i one stranke koje huškaju protiv stranaca.

U pregovorima o budućoj koaliciji socijaldemokrata i demokršćana planirano je da se otvori 8.000 novih radnih mjesta u njegovateljskoj branši. To je veoma malo ako se uzme u obzir da postoji čak 13.500 ustanova koje zapošljavaju njegovatelje.

No, i kod tih 8.000 radnih mjesta političari ne stvaraju iluzije da će se time problem riješiti.

U Njemačkoj ni na duge staze vjerovatno neće moći bez dodatnih njegovatelja iz inostranstva.

Problem pri tome je često nepoznavanje jezika, a komunikacija je posebno važna upravo u radu sa starijima, katkad dementnima i usamljenim ljudima.

Osim toga, strane diplome se u Njemačkoj ne priznaju uvijek ili nisu dostatne za zaposlenje.