Njemačka je nedavno pokrenula probni period od šest mjeseci u kojem će zaposlenici u 45 kompanija širom zemlje raditi četiri dana, odnosno jedan dan manje u sedmici, za istu platu, javlja Anadolu.

Inicijativu provodi konsultantska kuća Intraprenor sa sjedištem u Berlinu, zajedno sa neprofitnom organizacijom “4 Day Week Global“ (4DWG).

Jan Buhren iz Intraprenora rekao je za Anadolu da je ekonomska kriza u Njemačkoj dovela do promjena na tržištu rada, zbog čega je potrebno pokušati sa eksperimentom četverodnevne radne sedmice.

“Vidimo promjene na tržištu rada, promjene u potražnji za radnom snagom, svuda vidimo neku vrstu ekonomske krize, ali i posebno u Njemačkoj i to zahtijeva nove načine razmišljanja o radu“, rekao je Buhren.

U Njemačkoj su tokom prošle godine radnici u javnom sektoru održali niz štrajkova tražeći veće plate i bolje uslove rada.

Zagovornici kraće radne sedmice nadaju se da će rad tokom četiri dana u sedmici učiniti radnike sretnijima i produktivnijima u vrijeme kada se Njemačka bori sa padom produktivnosti i nedostatkom radne snage.

“Vidjeli smo da radnici postaju veoma kreativni i pronalaze načine za fleksibilniji način rada i vrijeme koje provode radeći, tako da četverodnevni rad nije samo četverodnevni rad, do sada smo vidjeli oko 12 različitih načina rada“, dodao je Buhren.

U ovom eksperimentu produktivnost je veliko pitanje, a prema podacima Deutsche Bundesbank nakon što je dostigla najviši nivo od 105,20 poena u novembru 2017. godine, njemačka produktivnost je u stalnom padu, iako je i dalje viša nego u drugim velikim ekonomijama u Evropi.

Pristalice četverodnevne radne sedmice tvrde da bi rad jedan dan manje u sedmici povećao dobrobit i motivaciju radnika, a samim tim ih učinio produktivnijima.

Buhren je dodao da se ovaj rast motivacije primjećuje i u industrijama koje pate od nedostatka vještina i osoblja.

“Industrije se već suočavaju s nedostatkom radnika, gotovo je paradoksalno reći, želite li raditi manje? Dakle, dok ove kompanije nude novi način angažmana, to zapravo djeluje kao podsticaj, kao brend poslodavca. Tako poslodavac povećava vrijednost svog brenda i bilježi rast od 300 posto u broju molbi za zaposlenje koje prima“, rekao je Buhren.

Dan manje u radnoj sedmici privlači i one koji nisu voljni raditi cijelu sedmicu da postanu radna snaga, čime se pomaže da se smanji trenutni nedostatak radne snage koji pogađa Njemačku.

U novembru prošle godine Trgovinsko-industrijska komora (DIHK) saopštila je da se pola njemačkih kompanija bori da popuni slobodna radna mjesta. U prošloj godini hiljade nepopunjenih radnih mjesta uzrokovale su gubitak njemačkoj ekonomiji veći od 90 milijardi eura.

Iako je nejasno da li će kraća radna sedmica na bilo koji način riješiti ovaj problem, Nijemci su uzbuđeni što će testirati ovaj model.

Istraživanje kompanije Forsa pokazalo je da bi 71 posto radnika u Njemačkoj željelo imati mogućnost da rade samo četiri dana u sedmici. Nešto više od tri četvrtine ispitanih reklo je da podržava Vladu koja istražuje potencijalno uvođenje četverodnevne radne sedmice. S druge strane, više od dva od tri poslodavca podržavaju ideju.

Tia Robinson, direktorica berlinske škole jezika Expath, kaže da je ravnoteža između poslovnog i privatnog života bila razlog za skraćenje radne sedmice sa pet dana na četiri.

“COO (glavni operativni direktor, op.a.) i ja smo imali ideju za naše lične želje, ali i za zaposlene. Željeli smo da bolje izbalansiramo naše živote, COO je htio napisati knjigu, ja imam dijete i htjela sam više vremena za svoju kćerku. Dakle, željeli smo to za sebe, ali nismo mogli da opravdamo da to radimo zbog sebe, a ne zbog zaposlenih, pa smo odlučili da to uradimo za cijelu kompaniju i svi su zaista zadovoljan rezultatima“, rekla je Robinson.

Pojasnila je da su mjerili zadovoljstvo i dobrobit zaposlenih, kao i zadovoljstvo kupaca i efikasnost rada.

Tzerkis, administrator i nastavnik u Expathu, rekao je da mu je život postao ispunjeniji i da ima više vremena za sebe.

“Bavim se više i redovnije sportom, imam bolji vikend, više energije i vremena za sebe, više sam fokusiran na posao i imam manje bolovanja“, rekao je.

Govoreći o svojoj produktivnosti kazao je da uz pripreme koje su obavili, obavlja istu količinu posla.

“Izgrađen je sistem koji obezbjeđuje da se posao može lako podijeliti i ne zavisi od vremena. Ali da, imam mnogo više kapaciteta da se fokusiram na dan kada radim“, dodao je Tzerkis.

Njemačka je nedavno pokrenula probni period od šest mjeseci u kojem će zaposlenici u 45 kompanija širom zemlje raditi četiri dana, odnosno jedan dan manje u sedmici, za istu platu, javlja Anadolu.

Inicijativu provodi konsultantska kuća Intraprenor sa sjedištem u Berlinu, zajedno sa neprofitnom organizacijom “4 Day Week Global“ (4DWG).

Jan Buhren iz Intraprenora rekao je za Anadolu da je ekonomska kriza u Njemačkoj dovela do promjena na tržištu rada, zbog čega je potrebno pokušati sa eksperimentom četverodnevne radne sedmice.

“Vidimo promjene na tržištu rada, promjene u potražnji za radnom snagom, svuda vidimo neku vrstu ekonomske krize, ali i posebno u Njemačkoj i to zahtijeva nove načine razmišljanja o radu“, rekao je Buhren.

U Njemačkoj su tokom prošle godine radnici u javnom sektoru održali niz štrajkova tražeći veće plate i bolje uslove rada.

Zagovornici kraće radne sedmice nadaju se da će rad tokom četiri dana u sedmici učiniti radnike sretnijima i produktivnijima u vrijeme kada se Njemačka bori sa padom produktivnosti i nedostatkom radne snage.

“Vidjeli smo da radnici postaju veoma kreativni i pronalaze načine za fleksibilniji način rada i vrijeme koje provode radeći, tako da četverodnevni rad nije samo četverodnevni rad, do sada smo vidjeli oko 12 različitih načina rada“, dodao je Buhren.

U ovom eksperimentu produktivnost je veliko pitanje, a prema podacima Deutsche Bundesbank nakon što je dostigla najviši nivo od 105,20 poena u novembru 2017. godine, njemačka produktivnost je u stalnom padu, iako je i dalje viša nego u drugim velikim ekonomijama u Evropi.

Pristalice četverodnevne radne sedmice tvrde da bi rad jedan dan manje u sedmici povećao dobrobit i motivaciju radnika, a samim tim ih učinio produktivnijima.

Buhren je dodao da se ovaj rast motivacije primjećuje i u industrijama koje pate od nedostatka vještina i osoblja.

“Industrije se već suočavaju s nedostatkom radnika, gotovo je paradoksalno reći, želite li raditi manje? Dakle, dok ove kompanije nude novi način angažmana, to zapravo djeluje kao podsticaj, kao brend poslodavca. Tako poslodavac povećava vrijednost svog brenda i bilježi rast od 300 posto u broju molbi za zaposlenje koje prima“, rekao je Buhren.

Dan manje u radnoj sedmici privlači i one koji nisu voljni raditi cijelu sedmicu da postanu radna snaga, čime se pomaže da se smanji trenutni nedostatak radne snage koji pogađa Njemačku.

U novembru prošle godine Trgovinsko-industrijska komora (DIHK) saopštila je da se pola njemačkih kompanija bori da popuni slobodna radna mjesta. U prošloj godini hiljade nepopunjenih radnih mjesta uzrokovale su gubitak njemačkoj ekonomiji veći od 90 milijardi eura.

Iako je nejasno da li će kraća radna sedmica na bilo koji način riješiti ovaj problem, Nijemci su uzbuđeni što će testirati ovaj model.

Istraživanje kompanije Forsa pokazalo je da bi 71 posto radnika u Njemačkoj željelo imati mogućnost da rade samo četiri dana u sedmici. Nešto više od tri četvrtine ispitanih reklo je da podržava Vladu koja istražuje potencijalno uvođenje četverodnevne radne sedmice. S druge strane, više od dva od tri poslodavca podržavaju ideju.

Tia Robinson, direktorica berlinske škole jezika Expath, kaže da je ravnoteža između poslovnog i privatnog života bila razlog za skraćenje radne sedmice sa pet dana na četiri.

“COO (glavni operativni direktor, op.a.) i ja smo imali ideju za naše lične želje, ali i za zaposlene. Željeli smo da bolje izbalansiramo naše živote, COO je htio napisati knjigu, ja imam dijete i htjela sam više vremena za svoju kćerku. Dakle, željeli smo to za sebe, ali nismo mogli da opravdamo da to radimo zbog sebe, a ne zbog zaposlenih, pa smo odlučili da to uradimo za cijelu kompaniju i svi su zaista zadovoljan rezultatima“, rekla je Robinson.

Pojasnila je da su mjerili zadovoljstvo i dobrobit zaposlenih, kao i zadovoljstvo kupaca i efikasnost rada.

Tzerkis, administrator i nastavnik u Expathu, rekao je da mu je život postao ispunjeniji i da ima više vremena za sebe.

“Bavim se više i redovnije sportom, imam bolji vikend, više energije i vremena za sebe, više sam fokusiran na posao i imam manje bolovanja“, rekao je.

Govoreći o svojoj produktivnosti kazao je da uz pripreme koje su obavili, obavlja istu količinu posla.

“Izgrađen je sistem koji obezbjeđuje da se posao može lako podijeliti i ne zavisi od vremena. Ali da, imam mnogo više kapaciteta da se fokusiram na dan kada radim“, dodao je Tzerkis.