Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, povodom obilježavanja 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta, svake godine organizira i učestvuje u nizu aktivnosti u svrhu odavanja počasti žrtvama holokausta, kao i daljeg izučavanja zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine tokom holokausta.

Ove godine, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa uredom UNESCO-a u Bosni i Hercegovini i Udruženjem Hagada Sarajevo, organizira obilježavanje 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta.

Programom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta, planirano je 20. januara otvaranje izložbe Konačno rješenje jevrejskog pitanja, autora Elija Taubera. Izložba će biti otvorena u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, saopćeno je iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti.

Također, 20. januara u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu bit će održan okrugli sto Konferencija Wannsee u Berlinu (20.01.1942) – Konačno rješenje jevrejskog pitanja.

Tom prilikom obratit će se rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj. Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Rasim Muratović održat će uvodno izlaganje – Nacističko nipodaštavanje ljudskih vrijednosti. Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Londrc – Karić održat će izlaganje na temu: Pravni položaj Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1945. godine.

Eli Tauber, direktor Arhiva Jevrejske zajednice u BiH, autor knjige Holokast u BiH; Kada su komšije bili ljudi, imat će izlaganje na temu: Konačno rješenje jevrejskog pitanja na teritoriji BiH. Nataša Mataušić, iz Hrvatskog povijesnog muzeja, predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac, autorica knjige Jasenovac 1941-1945. Logor smrti i radni logor, održat će izlaganje na temu: Konačno rješenje jevrejskog pitanja na teritoriji Hrvatske. Olga Manojlović Pintar, viši naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije, autorica monografije: Arheologija sećanja, spomenici i identiteti u Srbiji 1918 – 1989, održat će izlaganje na temu: Konačno rješenje jevrejskog pitanja na teritoriji Srbije.

Sabina Galijatović, viši naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, imat će izlaganje na temu: Konferencija u Wannseeu kao sveobuhvatni organizacioni plan rješenja jevrejskog pitanja. Lamija Muftić, stručni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, održat će izlaganje na temu: Konferencija u Wannseeu – memorijalizacija i sjećanje.

Završnu riječ na okruglom stolu imat će direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Rasim Muratović.

Genocid je najteži oblik zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Hokolaust je paradigma genocida. Holokaust nad evropskim Jevrejima je najorganizovaniji, najmasovniji i najsistematičniji zločin genocida u dugoj povijesti genocida. Holokaust nad Jevrejima izvršen je u periodu 1933. do 1945. godine.

U novembru 2005. godine Generalna skuština Ujedinjenih nacija jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Tog datuma 1945. godine sovjetske trupe oslobodile su zloglasni logor Auschwitz. Punih šezdeset godina radilo se na otkrivanju historijskih, kulturnih, psiholoških, civilizacijskih uzroka koji su omogućili pogrom Jevreja, ali i na pronalaženju odgovarajućeg lijeka da se to više nikada i nikome ne desi. Svi moramo pogledati u oči i žrtvama, ali i samima sebi, prije svega. Moramo konačno naučiti jednu od najvažnijih lekcija koju smo do sada uporno izbjegavali. Moramo izvući pouku i uraditi da se to više nikada ne ponovi – poručili su iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, povodom obilježavanja 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta, svake godine organizira i učestvuje u nizu aktivnosti u svrhu odavanja počasti žrtvama holokausta, kao i daljeg izučavanja zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine tokom holokausta.

Ove godine, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa uredom UNESCO-a u Bosni i Hercegovini i Udruženjem Hagada Sarajevo, organizira obilježavanje 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta.

Programom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta, planirano je 20. januara otvaranje izložbe Konačno rješenje jevrejskog pitanja, autora Elija Taubera. Izložba će biti otvorena u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, saopćeno je iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti.

Također, 20. januara u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu bit će održan okrugli sto Konferencija Wannsee u Berlinu (20.01.1942) – Konačno rješenje jevrejskog pitanja.

Tom prilikom obratit će se rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj. Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Rasim Muratović održat će uvodno izlaganje – Nacističko nipodaštavanje ljudskih vrijednosti. Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Londrc – Karić održat će izlaganje na temu: Pravni položaj Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1945. godine.

Eli Tauber, direktor Arhiva Jevrejske zajednice u BiH, autor knjige Holokast u BiH; Kada su komšije bili ljudi, imat će izlaganje na temu: Konačno rješenje jevrejskog pitanja na teritoriji BiH. Nataša Mataušić, iz Hrvatskog povijesnog muzeja, predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac, autorica knjige Jasenovac 1941-1945. Logor smrti i radni logor, održat će izlaganje na temu: Konačno rješenje jevrejskog pitanja na teritoriji Hrvatske. Olga Manojlović Pintar, viši naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije, autorica monografije: Arheologija sećanja, spomenici i identiteti u Srbiji 1918 – 1989, održat će izlaganje na temu: Konačno rješenje jevrejskog pitanja na teritoriji Srbije.

Sabina Galijatović, viši naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, imat će izlaganje na temu: Konferencija u Wannseeu kao sveobuhvatni organizacioni plan rješenja jevrejskog pitanja. Lamija Muftić, stručni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, održat će izlaganje na temu: Konferencija u Wannseeu – memorijalizacija i sjećanje.

Završnu riječ na okruglom stolu imat će direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Rasim Muratović.

Genocid je najteži oblik zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Hokolaust je paradigma genocida. Holokaust nad evropskim Jevrejima je najorganizovaniji, najmasovniji i najsistematičniji zločin genocida u dugoj povijesti genocida. Holokaust nad Jevrejima izvršen je u periodu 1933. do 1945. godine.

U novembru 2005. godine Generalna skuština Ujedinjenih nacija jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Tog datuma 1945. godine sovjetske trupe oslobodile su zloglasni logor Auschwitz. Punih šezdeset godina radilo se na otkrivanju historijskih, kulturnih, psiholoških, civilizacijskih uzroka koji su omogućili pogrom Jevreja, ali i na pronalaženju odgovarajućeg lijeka da se to više nikada i nikome ne desi. Svi moramo pogledati u oči i žrtvama, ali i samima sebi, prije svega. Moramo konačno naučiti jednu od najvažnijih lekcija koju smo do sada uporno izbjegavali. Moramo izvući pouku i uraditi da se to više nikada ne ponovi – poručili su iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu