Vlada FBiH nije prihvatila amandman koji je na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplataciji organa i tkiva u svrhu liječenja podnio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Dennis Gratz, kojim je traženo da „u slučaju kada je izjava osobe koja nije saglasna s darovanjem organa i tkiva poslije smrti uvedena u registar, a nakon njene smrti postoji potreba za darivanjem njenih organa i tkiva članovima uže porodice, darivanje će se dopustiti uz obavezan pisani pristanak bračnog ili vanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe“.

U izjašnjenju Vlade je, između ostalog, navedeno da je Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja uveden „pretpostavljeni pristanak“ (mješoviti sustav), a što znači da je dozvoljeno uzimati organe i tkiva sa umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja, pod uvjetom da se darivatelj za života nije tome protivio u pismenom obliku.

Istaknuto je i da su u regulatornoj praksi zemalja EU i svijeta moguća dva pristanka: “informirani” i “pretpostavljeni”. Informirani pristanak podrazumijeva uzimanje organa i tkiva sa umrle osobe samo u slučaju ako je osoba za života dala pisanu suglasnost o pristanku darivanja organa i tkiva nakon svoje smrti. Pretpostavljeni pristanak podrazumijeva uzimanje organa i tkiva s umrle osobe samo u slučaju ako se osoba za života tome nije pisano izričito protivila. Načela dobrovoljnosti, samoodređenja i slobodne volje su zadovoljenia u oba pristanka.

Vlada ističe i da u regulatornoj praksi zemalja EU i svijeta, pretpostavljeni pristanak može biti reguliran u dva oblika: „hard opt out“, gdje se obitelj ne konzultuje za davanje pristanka i „soft opt out„ oblik (mješoviti sustav), gdje se želje obitelji uzimaju u obzir.

Detaljnije o mješovitom sustavu koji je inkorporiran u Prijedlog zakona obrazloženo je na centralnoj javnoj raspravi o Prijedlogu zakona koja je održana u Sarajevu 8.5.2017. godine. Ovakvo pravno rješenje u cijelosti je podržala Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH (koja je bila podnositelj inicijative za donošenje ovog zakona), bolničkih koordinatora za transplantacijsku medicinu s teritorije FBiH, kao i Povjerenstva za transplantacijsku medicinu Federalnog ministarstva zdravstva.

Stoga je Prijedlog zakona baziran na pretpostavljenom pristanku (mješoviti sustav), i bliže uređene i pravne situacije u kojima se traži pristanak obitelji. Ovo je regulirano člankom 7. Prijedloga zakona u kojem navedeno da se iza članka 30. važaćeg zakona dodaje novi članak 30.a. koji regulira upravo ove slučajeve.

Vlada FBiH nije prihvatila amandman koji je na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplataciji organa i tkiva u svrhu liječenja podnio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Dennis Gratz, kojim je traženo da „u slučaju kada je izjava osobe koja nije saglasna s darovanjem organa i tkiva poslije smrti uvedena u registar, a nakon njene smrti postoji potreba za darivanjem njenih organa i tkiva članovima uže porodice, darivanje će se dopustiti uz obavezan pisani pristanak bračnog ili vanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe“.

U izjašnjenju Vlade je, između ostalog, navedeno da je Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja uveden „pretpostavljeni pristanak“ (mješoviti sustav), a što znači da je dozvoljeno uzimati organe i tkiva sa umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja, pod uvjetom da se darivatelj za života nije tome protivio u pismenom obliku.

Istaknuto je i da su u regulatornoj praksi zemalja EU i svijeta moguća dva pristanka: “informirani” i “pretpostavljeni”. Informirani pristanak podrazumijeva uzimanje organa i tkiva sa umrle osobe samo u slučaju ako je osoba za života dala pisanu suglasnost o pristanku darivanja organa i tkiva nakon svoje smrti. Pretpostavljeni pristanak podrazumijeva uzimanje organa i tkiva s umrle osobe samo u slučaju ako se osoba za života tome nije pisano izričito protivila. Načela dobrovoljnosti, samoodređenja i slobodne volje su zadovoljenia u oba pristanka.

Vlada ističe i da u regulatornoj praksi zemalja EU i svijeta, pretpostavljeni pristanak može biti reguliran u dva oblika: „hard opt out“, gdje se obitelj ne konzultuje za davanje pristanka i „soft opt out„ oblik (mješoviti sustav), gdje se želje obitelji uzimaju u obzir.

Detaljnije o mješovitom sustavu koji je inkorporiran u Prijedlog zakona obrazloženo je na centralnoj javnoj raspravi o Prijedlogu zakona koja je održana u Sarajevu 8.5.2017. godine. Ovakvo pravno rješenje u cijelosti je podržala Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH (koja je bila podnositelj inicijative za donošenje ovog zakona), bolničkih koordinatora za transplantacijsku medicinu s teritorije FBiH, kao i Povjerenstva za transplantacijsku medicinu Federalnog ministarstva zdravstva.

Stoga je Prijedlog zakona baziran na pretpostavljenom pristanku (mješoviti sustav), i bliže uređene i pravne situacije u kojima se traži pristanak obitelji. Ovo je regulirano člankom 7. Prijedloga zakona u kojem navedeno da se iza članka 30. važaćeg zakona dodaje novi članak 30.a. koji regulira upravo ove slučajeve.