– Srpski nacionalista pali šibicu u bosanskom buretu baruta – naslov je najnovijeg teksta “The New York Timesa”, posvećenog aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, koji potpisuje Andrew Higgins.
Kada je bh. Agencija za lijekove u septembru pregledala kisik koji se prodaje bolnicama za liječenje pacijenata s koronavirusom u dijelu zemlje pod kontrolom Srba, došla je do šokantnog otkrića: kisik je bio namijenjen samo za upotrebu u industrijskim mašinama, a ne za ljude.
Ogorčeni srpski nacionalista
Ali, umjesto da pokuša ispraviti situaciju, Milorad Dodik, ogorčeni srpski nacionalista, umjesto toga je pokušao pokidati multietničko tkivo bosanske države, krhku uniju koju je 1995. američka diplomatija stvorila na ratnim ruševinama, započinje svoj tekst Higgins.
Prvo, Dodik je najavio osnivanje vlastite agencije za lijekove i povlači entitet, koji pokriva oko polovinu teritorije BiH, iz nadzora inspektora centralne vlasti.
Od tada je prijetio da će se povući iz multietničkih bosanskih oružanih snaga i formirati vlastitu, isključivo srpsku vojsku. Također želi izaći iz državne fiskalne agencije, obavještajnih službi i pravosudnog sistema, obećavajući da će ubrzati ono što naziva “mirnim raspadom” bosanske države nastale mirovnim sporazumom sklopljenim 1995. u Daytonu (Ohio).
Ali u regiji, gdje je sjenka rata posvuda, mnogi Bosanci strahuju da bi se mir na kraju mogao raspasti.
– Neće biti mirno – upozorio je Šefik Džaferović, jedan od tri predsjednika Bosne, od kojih je svaki izabran da predstavlja određenu etničku grupu, navodi Higgins.
Zakrpa različitih naroda i vjera, Bosna je dugo bila bure baruta za veće požare.
Upravo je u Sarajevu, glavnom gradu BiH, mladi srpski nacionalista započeo Prvi svjetski rat atentatom na austrijskog nadvojvodu u junu 1914., a naizgled poremećenom drekom srpskog psihijatra Radovana Karadžića nagoviješteno je trogodišnje krvoproliće 90-ih. Ovi balkanski ratovi odnijeli su oko 140.000 života, privukli ratne avione i trupe NATO-a i stvorili procjep između Rusije i Zapada koji je prisutan i danas.
Rusija na strani Dodika
Danas SAD i EU, kojoj BiH teži da se pridruži, očajnički žele spriječiti da nova kriza eskalira u sukob ili stvori vrstu političke nestabilnosti koju bi Rusija mogla iskoristiti. Rusija, koja želi spriječiti ulazak BiH u EU ili NATO, već je na strani Dodika.
Trvenja u BiH ukorijenjena su u Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995., o kojem su pregovarale SAD. Sporazum je okončao borbe, ali je stvorio složen i veoma nefunkcionalan politički sistem, sa slabom centralnom vlasti u kojoj različite etničke grupe dijele vlast. Trojica predsjednika zemlje su Dodik, koji predstavlja Srbe, Džaferović, koji predstavlja bosanske Muslimane, poznate kao Bošnjaci, i Željko Komšić, etnički Hrvat.
Dodik već više od jedne decenije diže buku oko srpske secesije, ali nikada ranije nije izazvao tako nestabilnu krizu. U izvještaju koji je u oktobru objavio visoki predstavnik UN-a u BiH Christian Schmidt iz Njemačke, situacija je opisana kao “najveća egzistencijalna prijetnja” opstanku zemlje od ranih 90-ih.
Schmidt je u nedavnom intervjuu umanjio rizik od povratka krvoproliću i rekao da očekuje da će Dodik odustati od prijetnje formiranjem posebne etničke srpske vojske.
Međutim, među mnogim Bosancima strah ponovo raste.
Kada je Schmidt sredinom decembra sreo učenike strukovne škole u Tuzli, gradu u kojem različite etničke grupe u BiH obično žive u rijetkom skladu, više puta su ga pitali šta radi da spriječi povratak u rat.
Jedan učenik prisjetio se da su njegovi roditelji proživjeli užas sukoba u BiH 1992-1995. i upitao: “Možete li nam obećati da se ovo više neće ponoviti?” Drugi je rekao Schmidtu: “Jedva čekam da napustim ovu zemlju u kojoj se sve više koristi riječ ‘rat'”.
Profesorica je pokazala fotografiju iz 1991. na kojoj je bilo desetak njenih tadašnjih učenika, opuštenih i sretnih. Četvrtina njih je, kako je rekla, ubijena u borbama koje su ubrzo krenule.
U Evropi su odgovori na provokacije Dodika različiti. Njemačka i Velika Britanija razgovaraju o sankcijama. Međutim, mađarski autoritarni lider Viktor Orban nedavno je posjetio glavni grad srpske regije – Banjaluku, kako bi ponudio podršku Dodiku i obećao da će staviti veto na svaku inicijativu EU koja ima za cilj uvođenje sankcija, piše Higgins.
Prema Daytonskom sporazumu, BiH je podijeljena na dva uglavnom samoupravna dijela: Dodikovu srpsku teritoriju, poznatu kao RS, i federaciju koju kontrolišu etnički Bosanci i Hrvati. Federacija je, pak, podijeljena na 10 “kantona”, svaki sa svojom vladom.
Remetilački postupci
Mnogi Bosanci vide remetilačke postupke Dodika kao dokaz da Daytonskim sporazumom bosanskim Srbima nikada nije trebalo dozvoliti da zadrže svoj domen, entitet kojim vladaju ljudi poput Karadžića i bivšeg komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, koji su u Hagu osuđeni za genocid zbog srebreničkog masakra u julu 1995. i drugih zločina.
Ali Dodik i mnogi njegovi sunarodnici Srbi i dalje negiraju ratne zločine koje su počinili članovi njihove etnije i umjesto toga sebe vide kao žrtve, kao što su to činili tokom rata. Sada tvrde da su bosanski Srbi nepravedno maltretirani, nakon odluke koju je u julu donio Schmidtov prethodnik kao izaslanik UN-a, a kojom je zabranjeno negiranje genocida. Zabrana se odnosi na sve etničke grupe, ali mnogi bosanski Srbi je vide kao svoju metu.
Mirko Šarović, lider srpske političke stranke koja se suprotstavlja Dodiku, osudio je zabranu kao “ogromnu grešku”. Smatra da je to ohrabrilo zaraćene nacionaliste, ojačalo ranije slabu podršku javnosti Dodiku i ohrabrilo ga da se upusti u “nepromišljenu avanturu” koja “nema šanse za uspjeh i ima ogroman potencijal da izazove sukob”.
Dodik je bivši američki štićenik kojeg je Clintonova administracija 1998. hvalila kao “dašak svježeg zraka”. Sada ga specijalni izaslanik predsjednika Bidena za regiju Gabriel Escobar naziva prijetnjom koja “ubada srce, napada srce Daytona”.
Dodik je u oktobru upozorio da će se bosanski Srbi “braniti svojim snagama ako bude potrebno” i da se može osloniti na svoje prijatelje Rusiju i susjednu Srbiju da odbiju sve napore NATO-a da ga se obuzda.
Srbija, međutim, nije pokazala interes da ponovi svoju ulogu iz 90-ih, kada je poslala oružje i paravojne bande da podrže članove svoje etnije u BiH. Ostaje nejasno i koliko Rusija doista podržava Dodika.
Prošlog mjeseca on se vratio iz posjete Moskvi, tvrdeći da je dobio obećanje podrške tokom sastanka s predsjednikom Vladimirom Putinom. Ali Kremlj, koji obično najavljuje sastanke mnogo ranije, danima je čekao prije nego je potvrdio da se to dogodilo. Zatim su srpskog lidera stavili na njegovo mjesto, rekavši da je Putinov “glavni događaj” tog dana bila “konferencija o uglju”, a ne Dodik.
Osakatio centralnu vlast
Ipak, Kremlj se očito raduje što je BiH u neredu, s obzirom na to da su je SAD i Evropa nekada smatrale primjerom uspješne izgradnje nacije. Putin je godinama upozoravao bivše komunističke zemlje istočne Evrope da su zapadna obećanja o miru i prosperitetu uzaludna.
Veliko je pitanje jesu li prijetnje Dodika stvarne ili su uglavnom političko pozorište kako bi se okupila njegova nacionalistička baza uoči oktobarskih izbora.
– Vjerovatno ni sam ne zna kuda sve ovo vodi – rekao je izaslanik UN-a Schmidt, dodajući da je na “opasnom i klizavom putu”.
Dodik je privatno rekao, kažu diplomate, da je njegov glavni interes da državne tužioce drži izvan svog djelokruga kako bi se eliminisao rizik da kredibilni izvještaji o ogromnoj korupciji budu pod lupom ozbiljnije istrage – uključujući skandal o industrijskom kisiku za pacijente s koronavirusom.
Bh. zdravstveni istražitelj pratio je ove pošiljke do kompanije sa sjedištem u Dodikovom rodnom gradu Laktašima, koju kontroliše njegov bliski politički saveznik.
– Sve je politička igra, a politika u BiH je samo dimna zavjesa za prikrivanje zločina – rekao je Aleksandar Zolak, šef Agencije za lijekove. “Dodik zna da ga mogu razotkriti samo nezavisne institucije i ljudi koji govore istinu – čini sve da ih uništi.”
Dodik je, međutim, iskoristio priliku da osakati centralnu vlast, piše Higgins. Tri predsjednika trebalo bi da se sastaju svake dvije sedmice kako bi odobrili ključne prijedloge. Ali nisu se sreli od oktobra, kada se Dodik pojavio s harmonikom i počeo da pjeva srpske narodne pjesme u svojoj kancelariji s grupom pristalica.
Od tada je odbijao ili ignorisao sve prijedloge upućene njemu i njegovim kolegama predsjednicima.
– Dodik opstaje zahvaljujući sukobu – rekao je Branislav Borenović, lider srpske opozicione stranke.
– Mrzi stabilnost jer onda mora da objašnjava zašto živimo kako živimo – naveo je, te dodao da Dodik “igra na emocije svog naroda i ne mari za posljedice”.
Iako se Dodik samo igra politikom, kaže Borenović, njegove nestašluke podižu strasti do opasne granice: “U zemlji od tri miliona ljudi uvijek se nađe pokoji idiot da zapali vatru”.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
