Nevjerovatne slike snimljene automatskim kamerama u brazilskim prašumama otkrivaju izoliranu zajednicu koja, čini se, napreduje uprkos pritiscima stočara i ilegalnom zauzimanju teritorija u Amazonu.

Fotografije grupe muškaraca pružaju prvi pogled na ovu zajednicu vanjskom svijetu i dodatne dokaze da populacija raste. Grupa je poznata kao narod Massaco, prema rijeci koja prolazi kroz njihovu zemlju, ali niko ne zna kako se sami nazivaju, dok njihov jezik, društveni ustroj i vjerovanja ostaju misterija.

Uprkos neprekidnim pritiscima agroindustrije, drvosječa, rudara i krijumčara droge, narod Massaco se najmanje udvostručio od ranih 1990-ih – na procijenjenih 200 do 250 ljudi – prema podacima brazilske Nacionalne fondacije za autohtone narode (Funai), koja decenijama radi na zaštiti njihove teritorije. Funai je postavio kamere na mjestima gdje povremeno ostavlja metalne alate kao darove – praksa koja se koristi da se nekontaktirani ljudi odvrate od ulaska na farme ili u logorske kampove kako bi uzimali alate, što je u prošlosti rezultiralo tragičnim posljedicama.

Fotografije naselja naroda Massaco prethodno su zabilježene tokom ekspedicija Funai u područja koja su, prema satelitskim snimcima, napuštena.

Narod Massaco koristi kamuflirane drvene šiljke koji probijaju gume i obuću kako bi odvratili uljeze. Godine posmatranja pokazale su da love lukovima dugim tri metra i da sezonski premještaju svoja sela unutar šume.

“Uz detaljne fotografije, moguće je vidjeti sličnosti s narodom Sirionó, koji živi na suprotnoj obali rijeke Guaporé u Boliviji,” kaže Altair Algayer, agent Funai koji više od tri decenije štiti teritoriju Massaco. “Ali još uvijek ne možemo reći ko su oni. Mnogo toga ostaje misterija.”

Rast populacije među izoliranim narodima postao je trend širom Amazona, uprkos katastrofalnim gubicima izazvanim stoljećima nekontroliranih aktivnosti i ekološkim devastacijama. Prema naučnom časopisu Nature, rastuće populacije zabilježene su uz brazilske granice s Peruom i Venecuelom, što potvrđuju satelitske slike većih obrađenih površina i proširenih dugih kuća.

Ovaj pozitivan trend rezultat je inovativne javne politike nekontaktiranja, koju je Brazil uveo 1987. godine nakon što su decenije prisilnih kontakata uzrokovale smrt više od 90% tih ljudi, uglavnom zbog bolesti. Od tada, Peru, Kolumbija, Ekvador i Bolivija usvojili su slične pristupe.

U Amazonu i regiji Gran Chaco trenutno je potvrđeno postojanje 61 nekontaktirane grupe, dok se izvještava o još 128 koje vlasti tek trebaju verificirati.

“Brazilski Ustav zahtijeva poštivanje prava ovih naroda na zemlju i život, ali agribiznis i druge predatorske sile često prevladavaju,” rekao je Antenor Vaz, stručnjak za izolirane narode.

Šire zajednice autohtonih naroda igraju ključnu ulogu u zaštiti svojih izoliranih susjeda, dok nedovoljno finansiranje i rizici s kojima se suočavaju zaštitnici poput Funai-a ostaju veliki izazovi.

Nevjerovatne slike snimljene automatskim kamerama u brazilskim prašumama otkrivaju izoliranu zajednicu koja, čini se, napreduje uprkos pritiscima stočara i ilegalnom zauzimanju teritorija u Amazonu.

Fotografije grupe muškaraca pružaju prvi pogled na ovu zajednicu vanjskom svijetu i dodatne dokaze da populacija raste. Grupa je poznata kao narod Massaco, prema rijeci koja prolazi kroz njihovu zemlju, ali niko ne zna kako se sami nazivaju, dok njihov jezik, društveni ustroj i vjerovanja ostaju misterija.

Uprkos neprekidnim pritiscima agroindustrije, drvosječa, rudara i krijumčara droge, narod Massaco se najmanje udvostručio od ranih 1990-ih – na procijenjenih 200 do 250 ljudi – prema podacima brazilske Nacionalne fondacije za autohtone narode (Funai), koja decenijama radi na zaštiti njihove teritorije. Funai je postavio kamere na mjestima gdje povremeno ostavlja metalne alate kao darove – praksa koja se koristi da se nekontaktirani ljudi odvrate od ulaska na farme ili u logorske kampove kako bi uzimali alate, što je u prošlosti rezultiralo tragičnim posljedicama.

Fotografije naselja naroda Massaco prethodno su zabilježene tokom ekspedicija Funai u područja koja su, prema satelitskim snimcima, napuštena.

Narod Massaco koristi kamuflirane drvene šiljke koji probijaju gume i obuću kako bi odvratili uljeze. Godine posmatranja pokazale su da love lukovima dugim tri metra i da sezonski premještaju svoja sela unutar šume.

“Uz detaljne fotografije, moguće je vidjeti sličnosti s narodom Sirionó, koji živi na suprotnoj obali rijeke Guaporé u Boliviji,” kaže Altair Algayer, agent Funai koji više od tri decenije štiti teritoriju Massaco. “Ali još uvijek ne možemo reći ko su oni. Mnogo toga ostaje misterija.”

Rast populacije među izoliranim narodima postao je trend širom Amazona, uprkos katastrofalnim gubicima izazvanim stoljećima nekontroliranih aktivnosti i ekološkim devastacijama. Prema naučnom časopisu Nature, rastuće populacije zabilježene su uz brazilske granice s Peruom i Venecuelom, što potvrđuju satelitske slike većih obrađenih površina i proširenih dugih kuća.

Ovaj pozitivan trend rezultat je inovativne javne politike nekontaktiranja, koju je Brazil uveo 1987. godine nakon što su decenije prisilnih kontakata uzrokovale smrt više od 90% tih ljudi, uglavnom zbog bolesti. Od tada, Peru, Kolumbija, Ekvador i Bolivija usvojili su slične pristupe.

U Amazonu i regiji Gran Chaco trenutno je potvrđeno postojanje 61 nekontaktirane grupe, dok se izvještava o još 128 koje vlasti tek trebaju verificirati.

“Brazilski Ustav zahtijeva poštivanje prava ovih naroda na zemlju i život, ali agribiznis i druge predatorske sile često prevladavaju,” rekao je Antenor Vaz, stručnjak za izolirane narode.

Šire zajednice autohtonih naroda igraju ključnu ulogu u zaštiti svojih izoliranih susjeda, dok nedovoljno finansiranje i rizici s kojima se suočavaju zaštitnici poput Funai-a ostaju veliki izazovi.