Izraelski premijer Benjamin Netanyahu predstavio je plan “dana poslije” za Gazu, svoj prvi službeni prijedlog za završetak rata na palestinskoj teritoriji kojom upravlja Hamas.

Prema dokumentu, koji je u četvrtak predstavljen članovima izraelskog sigurnosnog kabineta i u čiji je uvid u petak došao Reuters, Izrael će zadržati sigurnosnu kontrolu nad kompletnim zemljištem zapadno od rijeke Jordan, uključujući okupiranu Zapadnu obalu i Gazu, teritorije na kojima Palestinci žele stvoriti nezavisnu državu.

U navedenim dugoročnim ciljevima, Netanayhu odbacuje “jednostrano priznanje” palestinske države. On kaže da će se rješenje s Palestincima postići samo direktnim pregovorima između dvije strane, ali nije naveo ko će predstavljati palestinsku stranu.

U Gazi, Netanyahu ističe demilitarizaciju i deradikalizaciju kao ciljeve koje treba srednjoročno postići. Ne precizira kada će ta faza početi niti koliko će trajati. On, međutum, uvjetuje oporavak pojasa Gaze, čiji je veliki dio uništen izraelskom ofanzivom, njegovom potpunom demilitarizacijom.

Netanyahu predlaže da Izrael bude prisutan na granici Gaze i Egipta na jugu enklave, i da sarađuje s Egiptom i Sjedinjenim Državama u toj oblasti kako bi spriječio pokušaje krijumčarenja, uključujući i na prelazu Rafah.

Kako bi smijenio Hamasovu vladavinu u Gazi uz održavanje javnog reda, Netanyahu predlaže rad s lokalnim predstavnicima “koji nisu povezani s terorističkim zemljama ili grupama i nisu finansijski podržani od njih”.

Poziva na zatvaranje palestinske agencije UN-a za izbjeglice, UNRWA, i njenu smjenu drugim međunarodnim grupama za pomoć.

“Premijerov dokument o principima odražava široki javni konsenzus oko ciljeva rata i smjene vladavine Hamasa u Gazi civilnom alternativom”, navodi se u saopštenju iz premijerovog ureda.

Dokument je proslijeđen članovima sigurnosnog kabineta kako bi započeli raspravu o tom pitanju.

Rat je pokrenut napadom Hamasa na južni Izrael 7. oktobra u kome je ubijeno 1.200 ljudi, a 253 osobe su uzete kao taoci, navodi se u izraelskim izvještajima.

Obećavajući da će uništiti Hamas, Izrael je odgovorio zračnim i kopnenim napadom na blokiranu Gazu u kome je ubijeno više od 29.400 ljudi, sudeći po palestinskim zdravstvenim službama. Ofanziva je raselila većinu stanovništva teritorije i izazvala široko rasprostranjene glad i bolesti.

Portparol palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, Nabil Abu Rudeineh, izjavio je za Reuters da je Netanyahuov prijedlog osuđen na propast, kao i svi izraelski planovi da promijeni geografsku i demografsku stvarnost u Gazi.

“Ako je svijet istinski zainteresiran za sigurnost i stabilnost u regiji, mora okončati izraelsku okupaciju palestinske zemlje i priznati nezavisnu palestinsku državu s Jerusalemom kao glavnim gradom”, kazao je.

Rat u Gazi oživio je međunarodne pozive ,uključujući i glavnog izraelskog saveznika, Sjedinjene Američke Države, za takozvano dvodržavno rješenje kao krajnji cilj za okončanje decenijama dugog izraelsko-palestinskog sukoba. Brojni visoki izraelski političari tome se, međutim, protive.

Dvodržavno rješenje dugo je bila ključna zapadna politika u regiji, ali je slab napredak postignut u ostvarenju palestinske državnosti od potpisivanja sporazuma iz Osla početkom 1990-ih, prenosi Reuters.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu predstavio je plan “dana poslije” za Gazu, svoj prvi službeni prijedlog za završetak rata na palestinskoj teritoriji kojom upravlja Hamas.

Prema dokumentu, koji je u četvrtak predstavljen članovima izraelskog sigurnosnog kabineta i u čiji je uvid u petak došao Reuters, Izrael će zadržati sigurnosnu kontrolu nad kompletnim zemljištem zapadno od rijeke Jordan, uključujući okupiranu Zapadnu obalu i Gazu, teritorije na kojima Palestinci žele stvoriti nezavisnu državu.

U navedenim dugoročnim ciljevima, Netanayhu odbacuje “jednostrano priznanje” palestinske države. On kaže da će se rješenje s Palestincima postići samo direktnim pregovorima između dvije strane, ali nije naveo ko će predstavljati palestinsku stranu.

U Gazi, Netanyahu ističe demilitarizaciju i deradikalizaciju kao ciljeve koje treba srednjoročno postići. Ne precizira kada će ta faza početi niti koliko će trajati. On, međutum, uvjetuje oporavak pojasa Gaze, čiji je veliki dio uništen izraelskom ofanzivom, njegovom potpunom demilitarizacijom.

Netanyahu predlaže da Izrael bude prisutan na granici Gaze i Egipta na jugu enklave, i da sarađuje s Egiptom i Sjedinjenim Državama u toj oblasti kako bi spriječio pokušaje krijumčarenja, uključujući i na prelazu Rafah.

Kako bi smijenio Hamasovu vladavinu u Gazi uz održavanje javnog reda, Netanyahu predlaže rad s lokalnim predstavnicima “koji nisu povezani s terorističkim zemljama ili grupama i nisu finansijski podržani od njih”.

Poziva na zatvaranje palestinske agencije UN-a za izbjeglice, UNRWA, i njenu smjenu drugim međunarodnim grupama za pomoć.

“Premijerov dokument o principima odražava široki javni konsenzus oko ciljeva rata i smjene vladavine Hamasa u Gazi civilnom alternativom”, navodi se u saopštenju iz premijerovog ureda.

Dokument je proslijeđen članovima sigurnosnog kabineta kako bi započeli raspravu o tom pitanju.

Rat je pokrenut napadom Hamasa na južni Izrael 7. oktobra u kome je ubijeno 1.200 ljudi, a 253 osobe su uzete kao taoci, navodi se u izraelskim izvještajima.

Obećavajući da će uništiti Hamas, Izrael je odgovorio zračnim i kopnenim napadom na blokiranu Gazu u kome je ubijeno više od 29.400 ljudi, sudeći po palestinskim zdravstvenim službama. Ofanziva je raselila većinu stanovništva teritorije i izazvala široko rasprostranjene glad i bolesti.

Portparol palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, Nabil Abu Rudeineh, izjavio je za Reuters da je Netanyahuov prijedlog osuđen na propast, kao i svi izraelski planovi da promijeni geografsku i demografsku stvarnost u Gazi.

“Ako je svijet istinski zainteresiran za sigurnost i stabilnost u regiji, mora okončati izraelsku okupaciju palestinske zemlje i priznati nezavisnu palestinsku državu s Jerusalemom kao glavnim gradom”, kazao je.

Rat u Gazi oživio je međunarodne pozive ,uključujući i glavnog izraelskog saveznika, Sjedinjene Američke Države, za takozvano dvodržavno rješenje kao krajnji cilj za okončanje decenijama dugog izraelsko-palestinskog sukoba. Brojni visoki izraelski političari tome se, međutim, protive.

Dvodržavno rješenje dugo je bila ključna zapadna politika u regiji, ali je slab napredak postignut u ostvarenju palestinske državnosti od potpisivanja sporazuma iz Osla početkom 1990-ih, prenosi Reuters.