Najnoviji kvartalni podaci Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine potvrđuju da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije negativno utjecala na trgovinski sektor, već je, naprotiv, ukupni maloprodajni promet zabilježio rast.
Prema dostavljenim podacima, u periodu od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine, ukupan fiskalizovani promet ostvaren u sektoru maloprodaje u Federaciji BiH iznosio je 3,74 milijarde KM. Godinu dana kasnije, nakon stupanja na snagu odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos je povećan na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 miliona KM, saopćilo je Federalno ministarstvo trgovine.
Potrošači prilagodili navike, trgovina stabilna
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević istakao je da rezultati fiskalne analize demantuju tvrdnje o navodnim ekonomskim gubicima uzrokovanim neradnom nedjeljom.
“Ovi podaci jasno pokazuju da tvrdnje o ekonomskom padu nisu tačne. Praksa pokazuje da su potrošači jednostavno prilagodili svoje navike i kupovinu prebacili na druge dane u sedmici. Osim toga, poboljšani su radni uslovi za zaposlene u sektoru trgovine, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke”, rekao je Hasičević.
Jedan od glavnih argumenata protivnika neradne nedjelje bio je da će zabrana rada u Federaciji BiH potaknuti građane da odlaze u Republiku Srpsku radi kupovine, čime bi se prihodi “prelili” u drugi entitet. Međutim, fiskalni podaci ne potvrđuju ovu pretpostavku – trgovine u Federaciji BiH ne bilježe pad prometa.
“Analiza fiskalnih podataka pokazuje da nedjeljna potrošnja građana Federacije BiH u tržnim centrima unutar entiteta Republika Srpska nije imala značajan makroekonomski utjecaj na ukupni promet u maloprodajnom sektoru Federacije. Preusmjeravanje potrošačkih navika na ostale dane u sedmici rezultiralo je očuvanjem stabilnosti prihoda. Ovim se demantuje narativ da je neradna nedjelja dovela do osjetnog odliva prihoda i destabilizacije trgovinskog sektora”, istakao je ministar trgovine.
Odluka o uvođenju neradne nedjelje donesena je na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, uz široku podršku poslodavaca, parlamentaraca, udruženja potrošača i građana. Prema anketama, više od 70 posto građana podržalo je ovu mjeru, dok su radnici u trgovini istakli da im je slobodna nedjelja značajno poboljšala kvalitet života.
“Radnici su se prilagodili, potrošači su se prilagodili, a rezultati pokazuju da nije došlo do smanjenja prometa. Naprotiv, bilježimo nominalni rast prometa u Federaciji BiH za prva tri mjeseca od uvođenja neradne nedjelje u trgovinama. To znači da smo postigli dvostruku korist – zaštitili radnike i zadržali stabilnost tržišta”, poručio je Hasičević.
Podsjetio je da je neradna nedjelja uvrštena u Zakon o unutrašnjoj trgovini na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika te da su i poslodavci podržali ovu mjeru, ističući da im je zadovoljstvo uposlenika ključno za uspješno poslovanje.
Izuzeci za turistički sektor
Kako bi se zadovoljile specifične potrebe turističkog sektora, određeni objekti su izuzeti iz ove regulative, poput zanatskih radnji, suvenirnica, ugostiteljskih objekata, cvjećara, pekara, prodajnih objekata u sklopu željezničkih i autobuskih stanica, aerodroma, hotela, muzeja, parkova prirode i benzinskih pumpi.
“Fiskalni podaci jasno pokazuju da uvođenje neradne nedjelje, odnosno primjena člana 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, nije imalo negativan ekonomski učinak na trgovinu u Federaciji BiH. Naprotiv, promet je povećan, a argumenti da će se kupci masovno prebaciti na kupovinu u RS nisu se pokazali tačnim. Ova mjera ostaje primjer uspješnog balansa između zaštite radničkih prava i očuvanja ekonomskih interesa trgovinskog sektora”, zaključio je ministar trgovine.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
