Spadao je među četiri najnerazvijenije općine u Bosni i Hercegovini, a danas je privredni i trgovački centar Unsko-sanskog kantona. Cazin kao lokalna zajednica je najbolji primjer da je moguće zadržati svoje i privući nove radnike.

Nekada je izgledao kao prosječna bosanska čaršija, a danas liči na savremeni evropski gradić. Uže gradsko jezgro je u potpunosti renovirano. Osim toga, Cazin ima više od 2 hiljade registrovanih malih i srednjih preduzeća i s pravom se naziva naziva privrednim i trgovačkim centrom Unsko-sanskog kantona.

– Mi sad pripremamo velike investicije, podzemne garaže, bazen, proširenje ili izgradnja nove industrijske zone… Zatim nove saobraćajnice, pošto se grad širi, da ga učinimo protočnijim i prohodnijim. Sa tim se ne zadovoljavamo. Treba nam još puno više i gledamo da Cazin sa svojim investicijama i ovakvim pristupom bude lokomotiva razvoja šire zajednice u Unsko-sanskog kantonu – ističe gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

Cazin karakteriše i to što imaju najveći broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u Federaciji, oko 3.500, dok ih je prije 20 godina bilo svega 470. Ujedno su i lideri po proizvodnji mlijeka.

– Kada su u pitanju proizvodnje koje su zastupljene, ona koja prednjači je proizvodnja mlijeka. Godišnje proizvedemo 15 miliona litara. Imamo proizvodnju povrća na otvorenom, u plastenicima, zastupljena je proizvodnja jagodičastog voća, pčelarska, povrtlarska… – naglašava Zuhad Porčić, šef Službe za poljoprivredu Grada Cazina.

Sve to je jedan od razloga zašto je Cazin krenuo u izgradnju gradske tržnice. Da se od poljoprivrede u ovom mjestu može živjeti kažu nam Senada Harbaš i Ifeta Žunić. Svoje proizvode na otvorenom prodaju već 30 godina.

– Može, ko hoće da radi, može živjeti od ovoga. I to dobro. Super je – ističe Senada Harbaš, izvještava BHRT:

Spadao je među četiri najnerazvijenije općine u Bosni i Hercegovini, a danas je privredni i trgovački centar Unsko-sanskog kantona. Cazin kao lokalna zajednica je najbolji primjer da je moguće zadržati svoje i privući nove radnike.

Nekada je izgledao kao prosječna bosanska čaršija, a danas liči na savremeni evropski gradić. Uže gradsko jezgro je u potpunosti renovirano. Osim toga, Cazin ima više od 2 hiljade registrovanih malih i srednjih preduzeća i s pravom se naziva naziva privrednim i trgovačkim centrom Unsko-sanskog kantona.

– Mi sad pripremamo velike investicije, podzemne garaže, bazen, proširenje ili izgradnja nove industrijske zone… Zatim nove saobraćajnice, pošto se grad širi, da ga učinimo protočnijim i prohodnijim. Sa tim se ne zadovoljavamo. Treba nam još puno više i gledamo da Cazin sa svojim investicijama i ovakvim pristupom bude lokomotiva razvoja šire zajednice u Unsko-sanskog kantonu – ističe gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

Cazin karakteriše i to što imaju najveći broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u Federaciji, oko 3.500, dok ih je prije 20 godina bilo svega 470. Ujedno su i lideri po proizvodnji mlijeka.

– Kada su u pitanju proizvodnje koje su zastupljene, ona koja prednjači je proizvodnja mlijeka. Godišnje proizvedemo 15 miliona litara. Imamo proizvodnju povrća na otvorenom, u plastenicima, zastupljena je proizvodnja jagodičastog voća, pčelarska, povrtlarska… – naglašava Zuhad Porčić, šef Službe za poljoprivredu Grada Cazina.

Sve to je jedan od razloga zašto je Cazin krenuo u izgradnju gradske tržnice. Da se od poljoprivrede u ovom mjestu može živjeti kažu nam Senada Harbaš i Ifeta Žunić. Svoje proizvode na otvorenom prodaju već 30 godina.

– Može, ko hoće da radi, može živjeti od ovoga. I to dobro. Super je – ističe Senada Harbaš, izvještava BHRT: