Skupina istraživača razjasnila je naučni misterij uspješno uzgojivši drevni oblik života u laboratoriju i sada smo korak bliže otkrivanju svojih prvih predaka na Zemlji.

Način njegovog funkcioniranja otkriva puno o tome kako su se prva živa bića razvila, a istraživači su oduševljeni značajkama i sposobnostima koje ima.

Organizam koji je pronađen na dnu Arktičkog okeana 2010. godine nazvan je Lokiarchaeota u čast Loki’s Castleu, gdje je i pronađen, a pokazao je iznimne sposobnosti koje treba detaljnije proučiti, piše RT.

Ono što je bilo posebno zanimljivo u vezi s ovim pronalaskom jest da je ovaj organizam bio vrsta mikroorganizma koji se naziva arheja, ali je imao karakteristike potpuno drugačijeg oblika života, eukariota. Ljudi i sve životinje i biljke koje su ikada postojale su eukarioti.

Neko se vrijeme sumnjalo da je ovo posljedica zagađenosti, ali kada je skupina japanskih naučnika uspjela izolirati Lokiarchaeotu i uzgojiti je u laboratoriju, nestala je svaka sumnja.

Da bi ovo postigli, istraživači su 2006. godine skupili talog s dna mora, na dubini od 2.533 metra u blizini obala Japana. Uzorci su nakon toga smješteni u staklene cijevi, a onda su im osigurane hranljive tvari kako bi se ustanovilo hoće li se razvijati. Nakon godinu dana pojavio se prvi mali znak da se Lokiarchaeota počela razvijati.

Nekoliko godina nakon strpljivi naučnici razvili su zdravu populaciju ovih neobičnih organizama. Nazvali ga kultivirani mikroorganizam Prometheoarchaeum syntrophicum, po Prometeju, koji je, prema grčkoj mitologiji, napravio glinene ljude. Daljnje testiranje dovelo je do zaključka da su se ovi organizmi razvijali samo u vezi s jednim ili dva druga mikroorganizma i da imaju duge pipke koji se rasprostiru iz njihovih tijela, ispod kojih su se drugi mikroorganizmi gnijezdili.

Naučnici koji su se bavili proučavanjem neobičnog mikroorganizma iznijeli su pretpostavku da je ovaj prilagodljivi organizam preobratio svoje partnere u bakterije koje su koristile kisik kao važan element. Ovaj ključni potez povećao je njihove šanse za preživljavanje i najvjerovatnije je utabao put načinu života koji poznajemo. Kako je još mnogo pitanja otvoreno, potrebno je detaljnije istraživanje ovog mikroorganizma, ali, po svemu sudeći, na dobrom smo putu da otkrijemo kako su funkcionirali naši prvi preci i kako se od njih razvilo toliko različitih vrsta organizama.

Skupina istraživača razjasnila je naučni misterij uspješno uzgojivši drevni oblik života u laboratoriju i sada smo korak bliže otkrivanju svojih prvih predaka na Zemlji.

Način njegovog funkcioniranja otkriva puno o tome kako su se prva živa bića razvila, a istraživači su oduševljeni značajkama i sposobnostima koje ima.

Organizam koji je pronađen na dnu Arktičkog okeana 2010. godine nazvan je Lokiarchaeota u čast Loki’s Castleu, gdje je i pronađen, a pokazao je iznimne sposobnosti koje treba detaljnije proučiti, piše RT.

Ono što je bilo posebno zanimljivo u vezi s ovim pronalaskom jest da je ovaj organizam bio vrsta mikroorganizma koji se naziva arheja, ali je imao karakteristike potpuno drugačijeg oblika života, eukariota. Ljudi i sve životinje i biljke koje su ikada postojale su eukarioti.

Neko se vrijeme sumnjalo da je ovo posljedica zagađenosti, ali kada je skupina japanskih naučnika uspjela izolirati Lokiarchaeotu i uzgojiti je u laboratoriju, nestala je svaka sumnja.

Da bi ovo postigli, istraživači su 2006. godine skupili talog s dna mora, na dubini od 2.533 metra u blizini obala Japana. Uzorci su nakon toga smješteni u staklene cijevi, a onda su im osigurane hranljive tvari kako bi se ustanovilo hoće li se razvijati. Nakon godinu dana pojavio se prvi mali znak da se Lokiarchaeota počela razvijati.

Nekoliko godina nakon strpljivi naučnici razvili su zdravu populaciju ovih neobičnih organizama. Nazvali ga kultivirani mikroorganizam Prometheoarchaeum syntrophicum, po Prometeju, koji je, prema grčkoj mitologiji, napravio glinene ljude. Daljnje testiranje dovelo je do zaključka da su se ovi organizmi razvijali samo u vezi s jednim ili dva druga mikroorganizma i da imaju duge pipke koji se rasprostiru iz njihovih tijela, ispod kojih su se drugi mikroorganizmi gnijezdili.

Naučnici koji su se bavili proučavanjem neobičnog mikroorganizma iznijeli su pretpostavku da je ovaj prilagodljivi organizam preobratio svoje partnere u bakterije koje su koristile kisik kao važan element. Ovaj ključni potez povećao je njihove šanse za preživljavanje i najvjerovatnije je utabao put načinu života koji poznajemo. Kako je još mnogo pitanja otvoreno, potrebno je detaljnije istraživanje ovog mikroorganizma, ali, po svemu sudeći, na dobrom smo putu da otkrijemo kako su funkcionirali naši prvi preci i kako se od njih razvilo toliko različitih vrsta organizama.