Prvi džuma-namaz nakon 1935. godine održan je u istanbulskoj Aja Sofiji. Bivša crkva i muzej, po novom ponovo i džamija, privukla je hiljade vjernika, a među njima bio je i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

Prije klanjanja džuma-namaza Fatihu je proučio i sam Erdogan.

Turske vlasti su 10. jula poništile odluku nekadašnje vlade te zemlje kojom je 24. novembra 1934. godine Aja Sofiji dodijeljen status muzeja. Činom poništenja pomenute odluke Aja Sofiji je vraćen status džamije.

Prvi imam ponovo otvorene džamije postao je Ferruh Muštuer koji je porijeklom Bošnjak.

Tokom bogate prošlosti Aja Sofija je 916 godina bila crkva, a od 1453. godine je pretvorena u džamiju. Kao jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u gradu na Bosforu, Aja Sofija je od 1985. godine uvrštena na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Prvi džuma-namaz nakon 1935. godine održan je u istanbulskoj Aja Sofiji. Bivša crkva i muzej, po novom ponovo i džamija, privukla je hiljade vjernika, a među njima bio je i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

Prije klanjanja džuma-namaza Fatihu je proučio i sam Erdogan.

Turske vlasti su 10. jula poništile odluku nekadašnje vlade te zemlje kojom je 24. novembra 1934. godine Aja Sofiji dodijeljen status muzeja. Činom poništenja pomenute odluke Aja Sofiji je vraćen status džamije.

Prvi imam ponovo otvorene džamije postao je Ferruh Muštuer koji je porijeklom Bošnjak.

Tokom bogate prošlosti Aja Sofija je 916 godina bila crkva, a od 1453. godine je pretvorena u džamiju. Kao jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u gradu na Bosforu, Aja Sofija je od 1985. godine uvrštena na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.