Naučnici predviđaju da će se najveći ledeni brijeg na svijetu A23a raspasti u roku od mjesec dana nakon što je pobjegao iz vrtloga u koji je zarobljen u januaru 2024. godine i kojim je odnesen prema Antarktiku.

A23a se odvojio od ledene police Filchner-Ronne na Antarktiku u augustu 1986. godine.

Nepomičan je bio oko 34 godine, ali su 2020. godine okeanske struje počele da ga pomjeraju i počeo je da pluta prema zapadnom dijelu Vedelovog mora.

Tokom svog putovanja, ledeni brijeg je postao zarobljen u vrtlogu i vrtio se oko njega od januara do sredine decembra ove godine.

Trenutno je oslobođen iz vrtloga i kreće se prema Antarktiku.

Član Britanskog naučnog tima (BAS) Andrew Meijers rekao je za AA da nisu primijetili nikakve vanjske faktore koji su uticali na bijeg ledenog brega iz vrtloga, ali da su jake struje i vjetrovi u regiji najvjerovatnije odigrali glavnu ulogu u tome.

Dodao je da se ova džinovska santa leda sada nalazi unutar Antarktičke cirkumpolarne struje i da će se nastaviti kretati na sjeveroistok prema Južnoj Georgiji.

Dok se ledeni brijeg pomiče prema sjeveru, očekuje se porast temperature okeana, što će ubrzati proces njegovog topljenja.

“Ovo će značajno ubrzati brzinu topljenja, kao i općenito rast površinskih temperatura okeana kako južna hemisfera prelazi u ljeto. Većina prethodnih ledenih bregova se također raspala u blizini Južne Georgije, a A23a se u tom području očekuje za otprilike mjesec dana”, kazao je Meijers.

Međutim, neki ledeni bregovi su se ranije kretali mnogo sjevernije, pa bi se i A23a potencijalno mogao približiti Južnoj Africi.

Meijers je takođe istakao da bi A23a mogao dati različite doprinose ekosistemu u regionu.

Zbog svoje značajne veličine, ledeni brijeg donosi na površinu vode bogate nutrijentima iz dubokog okeana, uključujući željezo, cink i druge mikronutrijente.

Ovaj proces može stimulirati rast fitoplanktona, što zauzvrat koristi grabežljivcima koji se oslanjaju na ovaj izvor hrane.

“Negativna strana, ako se ledeni brijeg nalazi u blizini Južne Georgije, ima potencijal da oteža život tamošnjim kolonijama pingvina i foka. Ako blokira pristup hranilištima, ove životinje moraju plivati ​​mnogo dalje da bi dobile hranu, što ih stavlja pod stres”, pojasnio je Meijers.

Dodao je da su ledeni bregovi i ranije uzrokovali smrt mnogih morskih bića.
Sve veći broj krhotina ledenog brijega u tom području bi mogao dodatno ograničiti kretanje, otežavajući komercijalne ribolovne aktivnosti.

Mejers je rekao da je proces formiranja sante leda potpuno prirodan.

Međutim, primijetio je značajno povećanje učestalosti nastajanja ledenih bregova na Antarktiku posljednjih godina.

“Ovo je prvenstveno uzrokovano povećanim topljenjem ledenih polica odozdo, zbog povećane temperature okeana. Još uvijek se aktivno istražuje tačan pokretač povećanja temperature okeana, ali glavni faktor su klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom. Također smo vidjeli da se povorka ledenih polica urušava na istočnoj strani antarktičkog poluostrva, posebno na ledenim policama Larson A i B, a ova urušavanja ledenih polica se također pripisuju klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem”, kazao je Meijers.

Naučnici predviđaju da će se najveći ledeni brijeg na svijetu A23a raspasti u roku od mjesec dana nakon što je pobjegao iz vrtloga u koji je zarobljen u januaru 2024. godine i kojim je odnesen prema Antarktiku.

A23a se odvojio od ledene police Filchner-Ronne na Antarktiku u augustu 1986. godine.

Nepomičan je bio oko 34 godine, ali su 2020. godine okeanske struje počele da ga pomjeraju i počeo je da pluta prema zapadnom dijelu Vedelovog mora.

Tokom svog putovanja, ledeni brijeg je postao zarobljen u vrtlogu i vrtio se oko njega od januara do sredine decembra ove godine.

Trenutno je oslobođen iz vrtloga i kreće se prema Antarktiku.

Član Britanskog naučnog tima (BAS) Andrew Meijers rekao je za AA da nisu primijetili nikakve vanjske faktore koji su uticali na bijeg ledenog brega iz vrtloga, ali da su jake struje i vjetrovi u regiji najvjerovatnije odigrali glavnu ulogu u tome.

Dodao je da se ova džinovska santa leda sada nalazi unutar Antarktičke cirkumpolarne struje i da će se nastaviti kretati na sjeveroistok prema Južnoj Georgiji.

Dok se ledeni brijeg pomiče prema sjeveru, očekuje se porast temperature okeana, što će ubrzati proces njegovog topljenja.

“Ovo će značajno ubrzati brzinu topljenja, kao i općenito rast površinskih temperatura okeana kako južna hemisfera prelazi u ljeto. Većina prethodnih ledenih bregova se također raspala u blizini Južne Georgije, a A23a se u tom području očekuje za otprilike mjesec dana”, kazao je Meijers.

Međutim, neki ledeni bregovi su se ranije kretali mnogo sjevernije, pa bi se i A23a potencijalno mogao približiti Južnoj Africi.

Meijers je takođe istakao da bi A23a mogao dati različite doprinose ekosistemu u regionu.

Zbog svoje značajne veličine, ledeni brijeg donosi na površinu vode bogate nutrijentima iz dubokog okeana, uključujući željezo, cink i druge mikronutrijente.

Ovaj proces može stimulirati rast fitoplanktona, što zauzvrat koristi grabežljivcima koji se oslanjaju na ovaj izvor hrane.

“Negativna strana, ako se ledeni brijeg nalazi u blizini Južne Georgije, ima potencijal da oteža život tamošnjim kolonijama pingvina i foka. Ako blokira pristup hranilištima, ove životinje moraju plivati ​​mnogo dalje da bi dobile hranu, što ih stavlja pod stres”, pojasnio je Meijers.

Dodao je da su ledeni bregovi i ranije uzrokovali smrt mnogih morskih bića.
Sve veći broj krhotina ledenog brijega u tom području bi mogao dodatno ograničiti kretanje, otežavajući komercijalne ribolovne aktivnosti.

Mejers je rekao da je proces formiranja sante leda potpuno prirodan.

Međutim, primijetio je značajno povećanje učestalosti nastajanja ledenih bregova na Antarktiku posljednjih godina.

“Ovo je prvenstveno uzrokovano povećanim topljenjem ledenih polica odozdo, zbog povećane temperature okeana. Još uvijek se aktivno istražuje tačan pokretač povećanja temperature okeana, ali glavni faktor su klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom. Također smo vidjeli da se povorka ledenih polica urušava na istočnoj strani antarktičkog poluostrva, posebno na ledenim policama Larson A i B, a ova urušavanja ledenih polica se također pripisuju klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem”, kazao je Meijers.