Stariji ljudi i osobe s hroničnim oboljenjima izloženi su većem riziku obolijevanja sa smrtnim posljedicama od novog koronavirusa (Covid-19), ali način na koji države odgovaraju na taj izazov uticat će na sve, piše Vox.

Još prije nego što su slučajevi zaraze koronavirusom prijavljeni u više od 150 država svijeta, prvi podaci koji su dolazili iz Kine, države u kojoj se prvobitno virus pojavio, sugerirali su da su starije osobe najosjetljivije kategorije društva koje imaju i najteže posljedice obolijevanja.

Sada ti podaci zajedno s novim istraživanjima iz Italije, druge države na svijetu po broju oboljelih, pokazuju koliko je Covid-19 opasan za starije ljude i druge osobe koje imaju kardiovaskularne bolesti, bolesti pluća ili imunološke bolesti.

Nacionalni zdravstveni institut 4. marta objavio je da je u Italiji, koja je jedna od zemalja svijeta s najvećim brojem starije populacije, prosječna starost umrlih iznad 81 godine života, dok je u petak doktor iz Lombadije, regije u Italiji koja je epicentar zaraze, potvrdio da su samo dvije osobe koje su umrle od koronavirusa mlađe od 50 godina.

Takvi podaci u saglasnosti su s podacima koje je objavio kineski Centar za kontrolu bolesti o rizicima od nove respiratorne bolesti. U Izvještaju, kojeg su objavili krajem februara, na osnovu pregledanih 72.134 pacijenta s potvrđenim virusom ili sa sumnjom na oboljenje od koronavirusa, naveli su ogromne razlike u stopi smrtnosti prema starosnoj dobi. Ukratko, bolest je smrtonosnija proporcionalno broju desetljeća osobe.

No, u većoj opasnosti nisu samo starije osobe nego i one koje imaju određene zdravstvene probleme, posebno ako se u obzir uzme činjenica da, primjera radi, 60 posto Amerikanaca ima jedno hronično oboljenje, a 40 posto ima više od jednog.

Lekcije koje je moguće naučiti od starijih oboljelih osoba mogu pomoći u liječenju i sprečavanju širenja virusa. Zbog toga je sve važnije razumjeti varijable koje izlažu starije osobe najvećem riziku da bi se razvila strategija za zaštitu društva u cjelini.

Kako u opširnom tekstu podsjeća Vox, imunitet organizma opada s godinama te su ljudi zbog toga osjetljiviji na teže bolesti, a tijelo se teže bori s novim infekcijama kakav je novi koronavirus Covid-19.

Kod starijih osoba broj bijelih krvnih stanica koje pronađu i pomažu u uklanjanju infekcija može opadati, a u slučaju virusa Covid-19 on može oštetiti imunološke stanice koje bi u protivnom mogle prevladati virus. Ako već postoji manjak tih stanica, a već su slabije nego što su bile, bolest može nanijeti veću štetu.

– Imunološka funkcija nije tako snažna kao kod mlađih ljudi – kazao je profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Johns Hopkins Sean Leng, dodajući da su studije tokom godina pokazale da je kod većine ljudi njihova imunološka funkcija prilično u redu u 60-ima, ili čak u 70-ima, ali imunološke funkcije opadaju vrlo brzo nakon 75. ili 80. godine.

Kada dođe do infekcije, imuni sistem starije osobe suočava se s većim izazovom da se izbori te počinje veća proizvodnja citokina ili “citokinska oluja”. Citokini su bjelančevine koje upozoravaju imunološki sistem na mjesto na kojem se javila infekcija da bi se uništilo zaraženo tkivo i spasio ostatak organizma.

U toj situaciji oni se prekomjerno proizvode, što uzrokuje jake upale, visoku temperaturu i zatajenje organa. Drugim riječima, to nije samo spor odgovor na infekcije koje mogu naštetiti starijim osobama, prekomjerna reakcija imunološkog sistema na infekciju također može biti smrtonosna, kaže Leng.

– Kao uzrok smrti nakon oboljenja od novog koronavirusa na prvom mjestu je zatajenje respiratornih organa, a na drugom mjestu je vjerovatno prekomjerna proizvodnja citokina – dodao je.

Dobra vijest, kako su za Vox napisala dva doktora sa Univerziteta Alabama Birmingham, je da postoje tretmani sindroma prekomjerne proizvodnje citokina što bi moglo pomoći u spašavanju značajnog broja oboljelih.

Što duže živimo, veća je vjerojatnost da će se naše stanice razmnožavati na opasniji način, time se čini više štete te je samim tim i veća vjerojatnost da će organi prestati normalno funkcionirati.

To nas dovodi do povećanog rizika od hroničnih zdravstvenih stanja, poput raka ili dijabetesa. Uz već oslabljeni imunološki sistem te bolesti mogu tijelu otežati odbacivanje infekcija. Stoga, ljude ne ugrožava samo starost, nego su najugroženija kategorija starije osobe s jednom ili više hroničnih bolesti.

Među 105 pacijenata koji su umrli u Italiji do 4. marta, dvije trećine imali su tri ili više zdravstvenih problema. Najčešća je bila hipertenzija, praćena bolešću srca i dijabetes. Ove hronične bolesti mogu uzrokovati slabljenje organa koji su podložniji infekcijama. Uz to, tretmani ovih stanja mogu suzbiti imunološki sistem, ostavljajući tijelo osjetljivim na infekcije.

U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije o izbijanju zaraze u Kini, stopa smrtnosti kod ljudi koji nisu prijavili hronične bolesti iznosila je 1,4 posto, dok je 13,3 posto stopa smrtnosti kod onih s kardiovaskularnim oboljenjima, 9,2 posto kod oboljelih od dijabetesa, 8,4 posto oboljelih od hipertenzije, osam posto kod hroničnih respiratornih oboljenja i 7,6 posto je smrtnost kod osoba s kancerom.

Druga studija o Kini, nedavno objavljena u časopisu The Lancet, otkrila je da je gotovo polovina od 191 hospitaliziranog pacijenta u uzorku imala neko drugo oboljenje prije nego se zarazila koronavirusom Covid-19.

Stariji ljudi i osobe s hroničnim oboljenjima izloženi su većem riziku obolijevanja sa smrtnim posljedicama od novog koronavirusa (Covid-19), ali način na koji države odgovaraju na taj izazov uticat će na sve, piše Vox.

Još prije nego što su slučajevi zaraze koronavirusom prijavljeni u više od 150 država svijeta, prvi podaci koji su dolazili iz Kine, države u kojoj se prvobitno virus pojavio, sugerirali su da su starije osobe najosjetljivije kategorije društva koje imaju i najteže posljedice obolijevanja.

Sada ti podaci zajedno s novim istraživanjima iz Italije, druge države na svijetu po broju oboljelih, pokazuju koliko je Covid-19 opasan za starije ljude i druge osobe koje imaju kardiovaskularne bolesti, bolesti pluća ili imunološke bolesti.

Nacionalni zdravstveni institut 4. marta objavio je da je u Italiji, koja je jedna od zemalja svijeta s najvećim brojem starije populacije, prosječna starost umrlih iznad 81 godine života, dok je u petak doktor iz Lombadije, regije u Italiji koja je epicentar zaraze, potvrdio da su samo dvije osobe koje su umrle od koronavirusa mlađe od 50 godina.

Takvi podaci u saglasnosti su s podacima koje je objavio kineski Centar za kontrolu bolesti o rizicima od nove respiratorne bolesti. U Izvještaju, kojeg su objavili krajem februara, na osnovu pregledanih 72.134 pacijenta s potvrđenim virusom ili sa sumnjom na oboljenje od koronavirusa, naveli su ogromne razlike u stopi smrtnosti prema starosnoj dobi. Ukratko, bolest je smrtonosnija proporcionalno broju desetljeća osobe.

No, u većoj opasnosti nisu samo starije osobe nego i one koje imaju određene zdravstvene probleme, posebno ako se u obzir uzme činjenica da, primjera radi, 60 posto Amerikanaca ima jedno hronično oboljenje, a 40 posto ima više od jednog.

Lekcije koje je moguće naučiti od starijih oboljelih osoba mogu pomoći u liječenju i sprečavanju širenja virusa. Zbog toga je sve važnije razumjeti varijable koje izlažu starije osobe najvećem riziku da bi se razvila strategija za zaštitu društva u cjelini.

Kako u opširnom tekstu podsjeća Vox, imunitet organizma opada s godinama te su ljudi zbog toga osjetljiviji na teže bolesti, a tijelo se teže bori s novim infekcijama kakav je novi koronavirus Covid-19.

Kod starijih osoba broj bijelih krvnih stanica koje pronađu i pomažu u uklanjanju infekcija može opadati, a u slučaju virusa Covid-19 on može oštetiti imunološke stanice koje bi u protivnom mogle prevladati virus. Ako već postoji manjak tih stanica, a već su slabije nego što su bile, bolest može nanijeti veću štetu.

– Imunološka funkcija nije tako snažna kao kod mlađih ljudi – kazao je profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Johns Hopkins Sean Leng, dodajući da su studije tokom godina pokazale da je kod većine ljudi njihova imunološka funkcija prilično u redu u 60-ima, ili čak u 70-ima, ali imunološke funkcije opadaju vrlo brzo nakon 75. ili 80. godine.

Kada dođe do infekcije, imuni sistem starije osobe suočava se s većim izazovom da se izbori te počinje veća proizvodnja citokina ili “citokinska oluja”. Citokini su bjelančevine koje upozoravaju imunološki sistem na mjesto na kojem se javila infekcija da bi se uništilo zaraženo tkivo i spasio ostatak organizma.

U toj situaciji oni se prekomjerno proizvode, što uzrokuje jake upale, visoku temperaturu i zatajenje organa. Drugim riječima, to nije samo spor odgovor na infekcije koje mogu naštetiti starijim osobama, prekomjerna reakcija imunološkog sistema na infekciju također može biti smrtonosna, kaže Leng.

– Kao uzrok smrti nakon oboljenja od novog koronavirusa na prvom mjestu je zatajenje respiratornih organa, a na drugom mjestu je vjerovatno prekomjerna proizvodnja citokina – dodao je.

Dobra vijest, kako su za Vox napisala dva doktora sa Univerziteta Alabama Birmingham, je da postoje tretmani sindroma prekomjerne proizvodnje citokina što bi moglo pomoći u spašavanju značajnog broja oboljelih.

Što duže živimo, veća je vjerojatnost da će se naše stanice razmnožavati na opasniji način, time se čini više štete te je samim tim i veća vjerojatnost da će organi prestati normalno funkcionirati.

To nas dovodi do povećanog rizika od hroničnih zdravstvenih stanja, poput raka ili dijabetesa. Uz već oslabljeni imunološki sistem te bolesti mogu tijelu otežati odbacivanje infekcija. Stoga, ljude ne ugrožava samo starost, nego su najugroženija kategorija starije osobe s jednom ili više hroničnih bolesti.

Među 105 pacijenata koji su umrli u Italiji do 4. marta, dvije trećine imali su tri ili više zdravstvenih problema. Najčešća je bila hipertenzija, praćena bolešću srca i dijabetes. Ove hronične bolesti mogu uzrokovati slabljenje organa koji su podložniji infekcijama. Uz to, tretmani ovih stanja mogu suzbiti imunološki sistem, ostavljajući tijelo osjetljivim na infekcije.

U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije o izbijanju zaraze u Kini, stopa smrtnosti kod ljudi koji nisu prijavili hronične bolesti iznosila je 1,4 posto, dok je 13,3 posto stopa smrtnosti kod onih s kardiovaskularnim oboljenjima, 9,2 posto kod oboljelih od dijabetesa, 8,4 posto oboljelih od hipertenzije, osam posto kod hroničnih respiratornih oboljenja i 7,6 posto je smrtnost kod osoba s kancerom.

Druga studija o Kini, nedavno objavljena u časopisu The Lancet, otkrila je da je gotovo polovina od 191 hospitaliziranog pacijenta u uzorku imala neko drugo oboljenje prije nego se zarazila koronavirusom Covid-19.