Ekstremne vrućine godišnje ubiju najmanje 175 hiljada osoba u europskoj regiji, gdje temperature i dalje brzo rastu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Europa je među regijama u svijetu koje se najbrže zagrijavaju, s temperaturama koje rastu otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka. A ljudi u europskoj regiji SZO-a “plaćaju najveću cijenu” za velike vrućine, upozorio je u četvrtak direktor SZO-a za Europu Hans Henri P. Kluge.

“Toplinski stres vodeći je uzrok smrti uzrokovane klimom u regiji. Ekstremne temperature pogoršavaju hronična stanja, uključujući kardiovaskularne, respiratorne i cerebro-vaskularne bolesti, mentalno zdravlje i stanja povezana s dijabetesom”, rekao je Kluge.

Europska regija SZO-a uključuje 53 zemlje u Europi i na Kavkazu, zajedno sa zemljama srednje Azije kao što su Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.

Procjene SZO-a pokazuju da je bilo oko 489 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u svijetu svake godine između 2000. i 2019. godine. Na europsku regiju otpada 36 posto tih smrtnih slučajeva, ili u prosjeku 176 040 svake godine. Sveukupno, smrtnost povezana s vrućinom u regiji povećala se za oko 30 posto u posljednje dvije decenije.

Kluge je pozvao zemlje da razviju akcijske planove za toplinu i zdravlje, koji su “ključni proces prilagodbe” kako bi zajednice bile otpornije na toplinske valove.

Trenutno više od 20 zemalja u regiji ima slične planove – ali to “nije dovoljno za zaštitu svih zajednica”, upozorio je Kluge.

Europski ogranak SZO-a također razvija ažuriranje svojih smjernica akcijskog plana, koji bi trebao podržati nacionalne i lokalne vlasti u izradi vlastitih planova.

“Štetni učinci toplog vremena na zdravlje uveliko se mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom, pa ako budemo bolje pripremljeni za topliju regiju, spasit ćemo mnoge živote, kako sada tako i u budućnosti”, rekao je.

Ekstremne vrućine godišnje ubiju najmanje 175 hiljada osoba u europskoj regiji, gdje temperature i dalje brzo rastu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Europa je među regijama u svijetu koje se najbrže zagrijavaju, s temperaturama koje rastu otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka. A ljudi u europskoj regiji SZO-a “plaćaju najveću cijenu” za velike vrućine, upozorio je u četvrtak direktor SZO-a za Europu Hans Henri P. Kluge.

“Toplinski stres vodeći je uzrok smrti uzrokovane klimom u regiji. Ekstremne temperature pogoršavaju hronična stanja, uključujući kardiovaskularne, respiratorne i cerebro-vaskularne bolesti, mentalno zdravlje i stanja povezana s dijabetesom”, rekao je Kluge.

Europska regija SZO-a uključuje 53 zemlje u Europi i na Kavkazu, zajedno sa zemljama srednje Azije kao što su Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.

Procjene SZO-a pokazuju da je bilo oko 489 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u svijetu svake godine između 2000. i 2019. godine. Na europsku regiju otpada 36 posto tih smrtnih slučajeva, ili u prosjeku 176 040 svake godine. Sveukupno, smrtnost povezana s vrućinom u regiji povećala se za oko 30 posto u posljednje dvije decenije.

Kluge je pozvao zemlje da razviju akcijske planove za toplinu i zdravlje, koji su “ključni proces prilagodbe” kako bi zajednice bile otpornije na toplinske valove.

Trenutno više od 20 zemalja u regiji ima slične planove – ali to “nije dovoljno za zaštitu svih zajednica”, upozorio je Kluge.

Europski ogranak SZO-a također razvija ažuriranje svojih smjernica akcijskog plana, koji bi trebao podržati nacionalne i lokalne vlasti u izradi vlastitih planova.

“Štetni učinci toplog vremena na zdravlje uveliko se mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom, pa ako budemo bolje pripremljeni za topliju regiju, spasit ćemo mnoge živote, kako sada tako i u budućnosti”, rekao je.