Praksa je posljednjih godina pokazala da se s negativnim trendom upisa studenata suočavaju svi javni univerziteti u našoj zemlji. Sve manji broj stanovnika i veliki broj privatnih univerziteta djelimično su razlog tome. Kako bi tu praksu promijenili, na Univerzitetu u Zenici ulažu dodatne napore kako bi povećali broj upisanih studenata.

Kako odabrati adekvatno zvanje i kako nakon studiranja doći do lakšeg i bržeg zaposlenja – dilema je to maturanata koji su se našli na životnoj raskrsnici. Tržište rada uveliko utječe na buduće odluke prilikom odabira studija.

“Maturanati se većinom opredjeljuje za softversko inžinjerstvo – sa razlogom. Ali, isto tako bih ih podsticao da upisuju ono što vole, da se ne vode time da ne gledaju gdje se nalaze slobodna radna mjesta”, kaže Tarik Islamović, student Filozofskog fakulteta UNZE.

Za upis studenata u prvi ciklus prve godine raspisan je konkurs za 862 mjesta za sve studijske programe na osam fakulteta Univerziteta u Zenici. No, za razliku od prethodnih godina, kada je tek na drugom upisnom roku popunjavano oko 50 kapaciteta, sada već na prvom roku zabilježen je relativno dobar odziv.

“Do sada smo prikupili 848 prijava. Moramo uzeti u obzir da su pojedini studenti aplicirali na dva ili više fakulteta i da to nije realan pokazatelj. Naravno, i ovo pokazuje povećan interes za studiranje u Zenici”, kaže prof.dr. Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici.

Filozofski fakultet je također zaprimio više prijava u odnosu na kvotu, pa se razmišlja o dodatnim kvotama za pojedine programe. Politehnički fakultet, odnosno studij Softverskog inžinjerstva, s druge strane, zajedno sa Medicinom, jedini su koji su planiranu kvotu ispunili.

“Ove godine smo imali pomalo interesantnu situaciju – dosta prijavljenih, ali dosta ih nije uspjelo da položi prijemni ispit. Ja to vidim kao posljedicu pandemije – učenici u osnovnoj i srednjoj školi nisu uspjeli da savladaju gradivo koje im je potrebno”, objašnjava prof. dr. Samir Lemeš, dekan Politehničkog fakulteta UNZE.

Ipak, na pojedinim studijskim programima nije bilo dovoljno prijavljenih studenata, pa će se nakon drugog upisnog roka znati hoće li uopće biti moguće pokrenuti određene odsjeke. Sa manjkom studenata trenutno se suočavaju svi javni univerziteti u BiH. Demografija sa jedne i rasprostranjena pojava privatnih univerziteta sa druge strane djelomično su uzrok tome.

“Demografija je neumoljiva. Sve je veće smanjenje broja stanovnika u BiH, naravno i u regionu – to se odražava na obrazovne strukture i visokoškolse ustanove. Univerzitet u Zenici nije izuzetak”, navodi prof. dr. Mirza Džananović, prodekan Filozofskog fakulteta UNZE.

Lemeš nudi još objašnjenja zašto se mladi mladi ne odlučuju na studiranje.

“Oni traže instant rješenja, oni su nestrpljivi, njih su društvene mreže naučile na brzinu, oni nemaju vremena da studiraju 3 ili 5 godina, ako može kakav kurs da se završi za nekoliko mjeseci… To je stav novih generacija sa čime se cijelo društvo mora izboriti. Sa druge strane, privatni univerziteti su fleksibilniji.”

Obrazovni sistem je ključan za razvoj društvenog napretka. Stoga je i prednost studiranja na javnom univerzitetu velika, uzme li se u obzir kvalitet nastave i jasno propisani kriteriji.

“Ne može ovaj broj stanovnika i ovako mala zemlja imati 45 univerziteta. Moramo razmišljati da se kvalitetom borimo na tržištu”, poručuje Duraković.

Jedan od osnovnih ciljeva zeničkog univerziteta je zadržati mlade ljude da studiraju, ali i rade u Bosni i Hercegovini. Kao viziju opstanka vide u otvaranju novih studijskih programa za koje mladi iskazuju interes, kao što su odsjeci psihologije, elektrotehnike i informacionih tehnologija.

Praksa je posljednjih godina pokazala da se s negativnim trendom upisa studenata suočavaju svi javni univerziteti u našoj zemlji. Sve manji broj stanovnika i veliki broj privatnih univerziteta djelimično su razlog tome. Kako bi tu praksu promijenili, na Univerzitetu u Zenici ulažu dodatne napore kako bi povećali broj upisanih studenata.

Kako odabrati adekvatno zvanje i kako nakon studiranja doći do lakšeg i bržeg zaposlenja – dilema je to maturanata koji su se našli na životnoj raskrsnici. Tržište rada uveliko utječe na buduće odluke prilikom odabira studija.

“Maturanati se većinom opredjeljuje za softversko inžinjerstvo – sa razlogom. Ali, isto tako bih ih podsticao da upisuju ono što vole, da se ne vode time da ne gledaju gdje se nalaze slobodna radna mjesta”, kaže Tarik Islamović, student Filozofskog fakulteta UNZE.

Za upis studenata u prvi ciklus prve godine raspisan je konkurs za 862 mjesta za sve studijske programe na osam fakulteta Univerziteta u Zenici. No, za razliku od prethodnih godina, kada je tek na drugom upisnom roku popunjavano oko 50 kapaciteta, sada već na prvom roku zabilježen je relativno dobar odziv.

“Do sada smo prikupili 848 prijava. Moramo uzeti u obzir da su pojedini studenti aplicirali na dva ili više fakulteta i da to nije realan pokazatelj. Naravno, i ovo pokazuje povećan interes za studiranje u Zenici”, kaže prof.dr. Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici.

Filozofski fakultet je također zaprimio više prijava u odnosu na kvotu, pa se razmišlja o dodatnim kvotama za pojedine programe. Politehnički fakultet, odnosno studij Softverskog inžinjerstva, s druge strane, zajedno sa Medicinom, jedini su koji su planiranu kvotu ispunili.

“Ove godine smo imali pomalo interesantnu situaciju – dosta prijavljenih, ali dosta ih nije uspjelo da položi prijemni ispit. Ja to vidim kao posljedicu pandemije – učenici u osnovnoj i srednjoj školi nisu uspjeli da savladaju gradivo koje im je potrebno”, objašnjava prof. dr. Samir Lemeš, dekan Politehničkog fakulteta UNZE.

Ipak, na pojedinim studijskim programima nije bilo dovoljno prijavljenih studenata, pa će se nakon drugog upisnog roka znati hoće li uopće biti moguće pokrenuti određene odsjeke. Sa manjkom studenata trenutno se suočavaju svi javni univerziteti u BiH. Demografija sa jedne i rasprostranjena pojava privatnih univerziteta sa druge strane djelomično su uzrok tome.

“Demografija je neumoljiva. Sve je veće smanjenje broja stanovnika u BiH, naravno i u regionu – to se odražava na obrazovne strukture i visokoškolse ustanove. Univerzitet u Zenici nije izuzetak”, navodi prof. dr. Mirza Džananović, prodekan Filozofskog fakulteta UNZE.

Lemeš nudi još objašnjenja zašto se mladi mladi ne odlučuju na studiranje.

“Oni traže instant rješenja, oni su nestrpljivi, njih su društvene mreže naučile na brzinu, oni nemaju vremena da studiraju 3 ili 5 godina, ako može kakav kurs da se završi za nekoliko mjeseci… To je stav novih generacija sa čime se cijelo društvo mora izboriti. Sa druge strane, privatni univerziteti su fleksibilniji.”

Obrazovni sistem je ključan za razvoj društvenog napretka. Stoga je i prednost studiranja na javnom univerzitetu velika, uzme li se u obzir kvalitet nastave i jasno propisani kriteriji.

“Ne može ovaj broj stanovnika i ovako mala zemlja imati 45 univerziteta. Moramo razmišljati da se kvalitetom borimo na tržištu”, poručuje Duraković.

Jedan od osnovnih ciljeva zeničkog univerziteta je zadržati mlade ljude da studiraju, ali i rade u Bosni i Hercegovini. Kao viziju opstanka vide u otvaranju novih studijskih programa za koje mladi iskazuju interes, kao što su odsjeci psihologije, elektrotehnike i informacionih tehnologija.