Mjera promjena u svjetskim cijenama prehrambenih roba ostala je uglavnom stabilna u novembru, s padom međunarodnih cijena žitarica, mesa i mliječnih proizvoda koji su neutralizirali rastuće cijene biljnih ulja i šećera, podaci su Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene u međunarodnim cijenama korpe prehrambenih proizvoda kojima se uobičajeno trguje, u prosjeku je iznosio 135,7 bodova tokom novembra, djelić ispod nivoa u oktobru. Indeks je sada samo 0,3 posto viši od nivoa iz novembra 2021. godine.

FAO indeks cijena žitarica pao je za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, ali je i dalje veći za 6,3 posto u odnosu na vrijednost prije godinu dana. Svjetske cijene pšenice i kukuruza pale su u novembru za 2,8 posto, odnosno 1,7 posto, djelomično pod utjecajem produženja Crnomorske inicijative za žitarice. Nasuprot tome, međunarodne cijene riže porasle su za 2,3 posto.

FAO indeks cijena biljnog ulja porastao je za 2,3 posto u novembru, prekinuvši sedam mjeseci uzastopnog pada. Međunarodne cijene palminog i sojinog ulja porasle su, dok su ulja repice i suncokreta pale.

FAO Indeks cijena mliječnih proizvoda smanjio se za 1,2 posto od oktobra, pri čemu su svjetske kotacije za maslac, obrano i punomasno mlijeko u prahu pale, usred manje uvozne potražnje, dok su one za sireve porasle, djelomično zbog slabijeg izvoza iz vodećih zemalja proizvođača u zapadnoj Evropi.

FAO indeks cijena mesa bio je 0,9 posto niži u novembru nego prethodnog mjeseca, jer su međunarodne cijene goveđeg mesa pale, jer se povećana izvozna ponuda iz Australije dodala ionako visokoj ponudi iz Brazila, bez obzira na stalnu snažnu potražnju Kine za uvozom. Nasuprot tome, svjetske cijene svih ostalih vrsta mesa su se oporavile, predvođene višim cijenama ovčjeg mesa.

FAO indeks cijena šećera porastao je 5,2 posto u novembru, pod utjecajem snažne kupovine usred skučenih globalnih zaliha šećera zbog kašnjenja žetve u ključnim zemljama proizvođačima i najave Indije o nižoj izvoznoj kvoti šećera. Više cijene etanola u Brazilu također su izvršile pritisak na rast svjetskih cijena šećera.

FAO je dodatno smanjio svoju prognozu svjetske proizvodnje žitarica u 2022. godini, koja sada iznosi 2.756 miliona tona, što je pad od dva posto u odnosu na 2021. godinu.

Zbog agresije Rusije FAO je snizio svoju globalnu prognozu proizvodnje pšenice za ovu godinu, ali unatoč ovom smanjenju, nova brojka od 781,2 miliona tona ostala bi rekordno visoka. Očekuje se da će globalna proizvodnja riže pasti za 2,4 posto ispod rekordnog nivoa iz prethodne godine.

Procjenjuje se da 45 zemalja širom svijeta, uključujući 33 u Africi, devet u Aziji, dvije u Latinskoj Americi i na Karibima i jedna u Evropi, treba vanjsku pomoć za hranu zbog sukoba, ekstremnih vremenskih prilika i visoke inflacije.

Za zemlje s niskim prihodima i deficitom hrane, predviđa se da će proizvodnja žitarica u 2022. iznositi 184,5 miliona tona, što je jednako prošlogodišnjem prosjeku, dok se ukupna potreba za uvozom žitarica predviđa na 63,7 miliona tona, što je sedam posto više u odnosu na prošli petogodišnji prosjek.

Mjera promjena u svjetskim cijenama prehrambenih roba ostala je uglavnom stabilna u novembru, s padom međunarodnih cijena žitarica, mesa i mliječnih proizvoda koji su neutralizirali rastuće cijene biljnih ulja i šećera, podaci su Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene u međunarodnim cijenama korpe prehrambenih proizvoda kojima se uobičajeno trguje, u prosjeku je iznosio 135,7 bodova tokom novembra, djelić ispod nivoa u oktobru. Indeks je sada samo 0,3 posto viši od nivoa iz novembra 2021. godine.

FAO indeks cijena žitarica pao je za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, ali je i dalje veći za 6,3 posto u odnosu na vrijednost prije godinu dana. Svjetske cijene pšenice i kukuruza pale su u novembru za 2,8 posto, odnosno 1,7 posto, djelomično pod utjecajem produženja Crnomorske inicijative za žitarice. Nasuprot tome, međunarodne cijene riže porasle su za 2,3 posto.

FAO indeks cijena biljnog ulja porastao je za 2,3 posto u novembru, prekinuvši sedam mjeseci uzastopnog pada. Međunarodne cijene palminog i sojinog ulja porasle su, dok su ulja repice i suncokreta pale.

FAO Indeks cijena mliječnih proizvoda smanjio se za 1,2 posto od oktobra, pri čemu su svjetske kotacije za maslac, obrano i punomasno mlijeko u prahu pale, usred manje uvozne potražnje, dok su one za sireve porasle, djelomično zbog slabijeg izvoza iz vodećih zemalja proizvođača u zapadnoj Evropi.

FAO indeks cijena mesa bio je 0,9 posto niži u novembru nego prethodnog mjeseca, jer su međunarodne cijene goveđeg mesa pale, jer se povećana izvozna ponuda iz Australije dodala ionako visokoj ponudi iz Brazila, bez obzira na stalnu snažnu potražnju Kine za uvozom. Nasuprot tome, svjetske cijene svih ostalih vrsta mesa su se oporavile, predvođene višim cijenama ovčjeg mesa.

FAO indeks cijena šećera porastao je 5,2 posto u novembru, pod utjecajem snažne kupovine usred skučenih globalnih zaliha šećera zbog kašnjenja žetve u ključnim zemljama proizvođačima i najave Indije o nižoj izvoznoj kvoti šećera. Više cijene etanola u Brazilu također su izvršile pritisak na rast svjetskih cijena šećera.

FAO je dodatno smanjio svoju prognozu svjetske proizvodnje žitarica u 2022. godini, koja sada iznosi 2.756 miliona tona, što je pad od dva posto u odnosu na 2021. godinu.

Zbog agresije Rusije FAO je snizio svoju globalnu prognozu proizvodnje pšenice za ovu godinu, ali unatoč ovom smanjenju, nova brojka od 781,2 miliona tona ostala bi rekordno visoka. Očekuje se da će globalna proizvodnja riže pasti za 2,4 posto ispod rekordnog nivoa iz prethodne godine.

Procjenjuje se da 45 zemalja širom svijeta, uključujući 33 u Africi, devet u Aziji, dvije u Latinskoj Americi i na Karibima i jedna u Evropi, treba vanjsku pomoć za hranu zbog sukoba, ekstremnih vremenskih prilika i visoke inflacije.

Za zemlje s niskim prihodima i deficitom hrane, predviđa se da će proizvodnja žitarica u 2022. iznositi 184,5 miliona tona, što je jednako prošlogodišnjem prosjeku, dok se ukupna potreba za uvozom žitarica predviđa na 63,7 miliona tona, što je sedam posto više u odnosu na prošli petogodišnji prosjek.