Direkcija za evropske integracije provela je u junu 2024. godine istraživanje javnog mišljenja o podršci pristupanju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i o temama u vezi s evropskim integracijama koje interesuju građane BiH, javlja Anadolu.

Istraživanje je provedeno CATI metodom na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele države.

U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju za članstvo bi glasalo 71,2 posto ispitanika, odnosno sedam od deset građana.

Ulazak u EU bi podržalo 83,8 posto ispitanika u Federaciji BiH, 48,3 posto u Republici Srpskoj i 75,1 posto ispitanika u Brčko distriktu.

Procenat podrške kod ispitanika iz Federacije BiH i Republike Srpske smanjen je za oko dva posto u odnosu na prošlu godinu, a blagi porast podrške ulasku u EU od 3,6 posto zabilježen je kod ispitanika iz Brčko distrikta BiH.

Tri najvažnija razloga podrške članstvu u EU među ispitanicima su sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (35,1 posto), garancija trajnog mira i političke stabilnosti (32,3 posto) i poštivanje zakona i propisa (19,9 posto). Najvažniji razlog među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak BiH u EU su veći troškovi života i porezi (43,7 posto), prevelika centralizacija (13,7 posto), iseljavanje stanovništva (12,8 posto), gubitak raznolikosti kultura (12,5 posto) i povećanje birokratije (7,5 posto).

Kandidatski status i donošenje odluke EU o početku pristupnih pregovora sa BiH zadržali su optimizam među građanima pa tako najveći broj ispitanika, njih 39,6 posto, smatra da će BiH ući u EU za najviše 10 godina, dok je ukupan procenat onih koji smatraju da BiH nikada neće ući u EU u padu (24,4 posto).

Među ispitanicima je nastavljen trend rasta mišljenja da evropski put BiH nema alternativu, a tog stava je 53,9 posto građana. Većina ispitanika (54,6 posto) očekuje da bi se, nakon ulaska BiH u EU, životni standard građana značajno poboljšao.

Također, ispitanici u najvećem postotku (45,3 posto) smatraju da će EU učvrstiti unutrašnje odnose i nastaviti s proširenjem. Prema mišljenju najvećeg broja ispitanika (42,2 posto) najveću korist od ulaska BiH u EU će imati mladi. I dalje su na drugom mjestu političari, potom slijede poduzetnici te studenti i istraživači, dok će prema mišljenju ispitanika najmanje koristi imati poljoprivrednici.

Najviše ispitanika (34,4 posto) smatra da politizacija procesa u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, a razlog koji kod ispitanika bilježi rast je unutrašnje stanje u EU (13,6 posto).

Građani nastavljaju prepoznavati reforme kao neophodne za unaprijeđenje svakodnevnog života, a prema mišljenju svakog drugog građanina (41,6%) najpotrebnija reforma je borba protiv korupcije. Najveći broj ispitanika (59 posto) i dalje prepoznaje EU kao najvećeg donatora sredstava BiH.

Direkcija za evropske integracije provela je u junu 2024. godine istraživanje javnog mišljenja o podršci pristupanju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i o temama u vezi s evropskim integracijama koje interesuju građane BiH, javlja Anadolu.

Istraživanje je provedeno CATI metodom na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele države.

U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju za članstvo bi glasalo 71,2 posto ispitanika, odnosno sedam od deset građana.

Ulazak u EU bi podržalo 83,8 posto ispitanika u Federaciji BiH, 48,3 posto u Republici Srpskoj i 75,1 posto ispitanika u Brčko distriktu.

Procenat podrške kod ispitanika iz Federacije BiH i Republike Srpske smanjen je za oko dva posto u odnosu na prošlu godinu, a blagi porast podrške ulasku u EU od 3,6 posto zabilježen je kod ispitanika iz Brčko distrikta BiH.

Tri najvažnija razloga podrške članstvu u EU među ispitanicima su sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (35,1 posto), garancija trajnog mira i političke stabilnosti (32,3 posto) i poštivanje zakona i propisa (19,9 posto). Najvažniji razlog među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak BiH u EU su veći troškovi života i porezi (43,7 posto), prevelika centralizacija (13,7 posto), iseljavanje stanovništva (12,8 posto), gubitak raznolikosti kultura (12,5 posto) i povećanje birokratije (7,5 posto).

Kandidatski status i donošenje odluke EU o početku pristupnih pregovora sa BiH zadržali su optimizam među građanima pa tako najveći broj ispitanika, njih 39,6 posto, smatra da će BiH ući u EU za najviše 10 godina, dok je ukupan procenat onih koji smatraju da BiH nikada neće ući u EU u padu (24,4 posto).

Među ispitanicima je nastavljen trend rasta mišljenja da evropski put BiH nema alternativu, a tog stava je 53,9 posto građana. Većina ispitanika (54,6 posto) očekuje da bi se, nakon ulaska BiH u EU, životni standard građana značajno poboljšao.

Također, ispitanici u najvećem postotku (45,3 posto) smatraju da će EU učvrstiti unutrašnje odnose i nastaviti s proširenjem. Prema mišljenju najvećeg broja ispitanika (42,2 posto) najveću korist od ulaska BiH u EU će imati mladi. I dalje su na drugom mjestu političari, potom slijede poduzetnici te studenti i istraživači, dok će prema mišljenju ispitanika najmanje koristi imati poljoprivrednici.

Najviše ispitanika (34,4 posto) smatra da politizacija procesa u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, a razlog koji kod ispitanika bilježi rast je unutrašnje stanje u EU (13,6 posto).

Građani nastavljaju prepoznavati reforme kao neophodne za unaprijeđenje svakodnevnog života, a prema mišljenju svakog drugog građanina (41,6%) najpotrebnija reforma je borba protiv korupcije. Najveći broj ispitanika (59 posto) i dalje prepoznaje EU kao najvećeg donatora sredstava BiH.