Ako je suditi po istraživanju njemačkih naučnika, problematika “muške prehlade” nije samo mit. Prehlade, viroze i temperature od 37,2 muškarci izgleda zaista podnose teže od žena.

Dr. Beatrix Grubeck-Loebenstein je imunologinja na univerzitetu u Innsbrucku i bavi se istraživanjem razlika u imunosnim sistemu među spolovima. Rezultati njenih istraživanja su bez kakve sumnje muzika za uši muškaraca koje žene ne uzimaju dovoljno ozbiljno kad je posrijedi patnja kroz koju moraju proći tokom jedne viroze.

“Jednostavno rečeno, zbog samih razlika u imunosnoj reakciji na bolesti muškarci se češće razbolijevaju od žena”, rekla je dr. Grubeck-Loebenstein.

Pojasnila je kako se protiv patogenih mikroorganizama koji napadaju organizam bore stanice specifične imunosti i stanice nespecifične imunosti. Nespecifične su stanice učinkovite isključivo u borbi protiv određenih patogenih mikroorganizama, kao što je virus gripe, i one u tom slučaju organizmu omogućavaju da se sam brani protiv cijelog niza bakterija, virusa i parazita.

Ipak, relativno je malen broj svake vrste specifičnih stanica. Kako bi se uništio patogeni mikroorganizam specifične se imune stanice trebaju multiplicirati milion puta. Tu dolaze do izražaja one razlike u imunosnoj reakciji između spolova: dok ženski hormon estrogen pomaže pri umnožavanju specifičnih imunosnih stanica, djelovanje muškog hormona testosterona je suprotno. I prijašnja su istraživanja pokazala kako estrogen ima jaka antiviralna svojstva protiv HIV-a, virusa hepatitisa i ebole.

“Dakle, estrogen stimulira imunosni sistem, a testosteron ga potiskuje i suzbija”, potvrdio i dr. Marcus Altfeld, inače voditelj Odjela za imunološka istraživanja na hamburškom Institutu Heinrich Pette, a tamo istražuje biologiju humanih patogenih virusa.

“Ženski imuno sistem reagira znatno brže i agresivnije na patogene mikroorganizme od muškoga”, pojasnio je.

Napomenuo je i da je, što je razina muškog testosterona viša, imunosni sistem muškaraca slabiji. Naučnici priznaju da im nije posve jasno zbog čega hormon koji muškarcima daje odličja muškosti, je ujedno taj faktor koji muški rod čini zdravstveno “slabijim”. Vjeruju kako bi se jedan od mogućih odgovora trebao tražiti u dalekoj prošlosti, s obzirom na to da se imuno sistem čovjeka razvija već milion godina.

“U kameno doba su naši preci živjeli u pećinama i tako bili izloženi raznim opasnostima. Svrha ženskoga imuno sistema tada je bila, kao što je i danas, uglavnom jednaka – zaštititi nerođeno dijete ili novorođenče. Zbog toga je takav imunitet morao biti iznimno snažan”, poručuje dr. Altfeld.

I Grubeck-Loebenstein povezuje žensku imuno reakciju s porođajem i majčinstvom: “Učinak estrogenom ojačanog imunitet naročito je snažan kod mladih žena poslije puberteta. To se poslije smanjuje s godinama, a osobito nakon menopauze.”

Svejedno, dodaje kako testosteron nije jedini faktor zbog kojega muškarci virusne prehlade i slične tegobe podnose teže, jer su tu i ostali čimbenici.

“Muškarci se češće nezdravije hrane, generalno su manje disciplinirani kad su u pitanju bolesti, a naročito su nedisciplinirani kada je upitanju cjepljenje”, kazao je doktor.

Ako je suditi po istraživanju njemačkih naučnika, problematika “muške prehlade” nije samo mit. Prehlade, viroze i temperature od 37,2 muškarci izgleda zaista podnose teže od žena.

Dr. Beatrix Grubeck-Loebenstein je imunologinja na univerzitetu u Innsbrucku i bavi se istraživanjem razlika u imunosnim sistemu među spolovima. Rezultati njenih istraživanja su bez kakve sumnje muzika za uši muškaraca koje žene ne uzimaju dovoljno ozbiljno kad je posrijedi patnja kroz koju moraju proći tokom jedne viroze.

“Jednostavno rečeno, zbog samih razlika u imunosnoj reakciji na bolesti muškarci se češće razbolijevaju od žena”, rekla je dr. Grubeck-Loebenstein.

Pojasnila je kako se protiv patogenih mikroorganizama koji napadaju organizam bore stanice specifične imunosti i stanice nespecifične imunosti. Nespecifične su stanice učinkovite isključivo u borbi protiv određenih patogenih mikroorganizama, kao što je virus gripe, i one u tom slučaju organizmu omogućavaju da se sam brani protiv cijelog niza bakterija, virusa i parazita.

Ipak, relativno je malen broj svake vrste specifičnih stanica. Kako bi se uništio patogeni mikroorganizam specifične se imune stanice trebaju multiplicirati milion puta. Tu dolaze do izražaja one razlike u imunosnoj reakciji između spolova: dok ženski hormon estrogen pomaže pri umnožavanju specifičnih imunosnih stanica, djelovanje muškog hormona testosterona je suprotno. I prijašnja su istraživanja pokazala kako estrogen ima jaka antiviralna svojstva protiv HIV-a, virusa hepatitisa i ebole.

“Dakle, estrogen stimulira imunosni sistem, a testosteron ga potiskuje i suzbija”, potvrdio i dr. Marcus Altfeld, inače voditelj Odjela za imunološka istraživanja na hamburškom Institutu Heinrich Pette, a tamo istražuje biologiju humanih patogenih virusa.

“Ženski imuno sistem reagira znatno brže i agresivnije na patogene mikroorganizme od muškoga”, pojasnio je.

Napomenuo je i da je, što je razina muškog testosterona viša, imunosni sistem muškaraca slabiji. Naučnici priznaju da im nije posve jasno zbog čega hormon koji muškarcima daje odličja muškosti, je ujedno taj faktor koji muški rod čini zdravstveno “slabijim”. Vjeruju kako bi se jedan od mogućih odgovora trebao tražiti u dalekoj prošlosti, s obzirom na to da se imuno sistem čovjeka razvija već milion godina.

“U kameno doba su naši preci živjeli u pećinama i tako bili izloženi raznim opasnostima. Svrha ženskoga imuno sistema tada je bila, kao što je i danas, uglavnom jednaka – zaštititi nerođeno dijete ili novorođenče. Zbog toga je takav imunitet morao biti iznimno snažan”, poručuje dr. Altfeld.

I Grubeck-Loebenstein povezuje žensku imuno reakciju s porođajem i majčinstvom: “Učinak estrogenom ojačanog imunitet naročito je snažan kod mladih žena poslije puberteta. To se poslije smanjuje s godinama, a osobito nakon menopauze.”

Svejedno, dodaje kako testosteron nije jedini faktor zbog kojega muškarci virusne prehlade i slične tegobe podnose teže, jer su tu i ostali čimbenici.

“Muškarci se češće nezdravije hrane, generalno su manje disciplinirani kad su u pitanju bolesti, a naročito su nedisciplinirani kada je upitanju cjepljenje”, kazao je doktor.