Muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević izjavio je da bosanski muslimani imaju poseban odnos prema džamijama.

Nova džamija u zeničkom džematu Nemila svečano je otvorena danas u prisustvu velikog broja vjernika, kako iz Zenice, tako i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, a na svečanosti se obratio i muftija Dizdarević.

“Pamtim ko da je bilo danas kada smo se prije više od pet godina baš na ovom mjestu okupili da klanjamo džumu i postavimo kamen temeljac za novu džamiju u Nemili. Bio je to moj prvi radni dan na časnoj poziciji muftije zeničkog koju mi je povjerio reisul-ulema Kavazović, pa ovaj događaj i ovo zdanje imaju i posebnu ličnu dimenziju za mene. Mnogo puta sam dolazio na ovo gradilište, gledao i pratio kako se ova džamija uspravlja u svojoj ljepoti, sa Građevinskim odborom dijelio sam dileme i rješavao neminovne probleme. Od toga dana proteklo je puno vode rijekom Bosnom, smijenjena su mnoga ljeta i zime, a odgovorni ljudi ovog džemata zajedno sa Medžlisom Zenica predano su radili na ostvarenju svog višedecenijskog sna”, kazao je on.

Danas je dosanjan taj višedecenijski san, da se iz prostora skučene stare džamije, ovaj džemat i ovaj kraj presele u džamiju kakvu zaslužuju, dodao je muftija.

“U vremenima skučenim za vjeru i vjernike stara džamija je bila značajan iskorak, ali današnja generacija koja je krvlju platila pravo na slobodu svoje zemlje i svoje vjere, generacija muslimana ponosnih na svoj identitet, željela je daleko više. Slijedili su riječ Kur’ana: ‘Imetak i sinovi ukras su u životu na ovom svijetu, a dobra djela, koja vječno ostaju, bit će od Gospodara tvoga boje nagrađena i ono u što se čovjek može pouzdati’. To je ono što motivira ljude da grade džamije i da čine druge hajrate. Jer znaju, koliko god imao, i šta god od imetka, časti i počasti sakupio, ipak jedino što ostaje sa ovog svijeta jesu dobra djela koja kao svoju jedinu poputbinu nosimo na ahiret”, naglasio je on.

Muftija je izjavio da kada putujemo Bosnom vidimo “kako su naše džamije uredne i održavane i kako se naši ljudi sa velikim poštovanjem i ljubavlju odnose prema džamijama, neovisno bili u nekom velikom mjestu ili u manjem džematu daleko od glavnih putnih tokova”.

“Puno je razloga za to, ali jedan držim posebnim. Naše džamije ne pravi država ili vlast, rijetko ih grade imućni pojedinci, ne gradi ih čak ni Islamska zajednica u strogom smislu te riječi. Naše džamije gradi narod kao izraz vlastite želje i htijenja, vlastitih potreba i okolnosti. A kada je to tako onda narod i čuva te džamije kao da su njihove, on ih poštuje kao dio sebe i vlastitog identiteta. Čak i oni koji rijetko dolaze u džamije i oni čuvaju, brane i pomažu džamije jer su svjesni da time čuvaju dio vlastitog bića”, istaknuo je on.

Naveo je da su u poslijeratnom periodu Bošnjaci gradili džamije koje su bile daleko iznad onoga što je bilo u ranijem socijalističkom razdoblju.

“Međutim, džamija u Nemili je iskorak u funkcionalnom, estetskom i svakom drugom smislu i u odnosu na naše standarde. Ova džamija je izgrađena onako kao treba da se grade vjerski objekti, bez želje da se takmiče sa okolinom, da se nadgornjavaju sa drugim sakralnim objektima, već da budu odgovor na istinske potrebe zajednice. I ono što nije nevažno za sakralne objekte jeste da u estetskom i tehničkom smislu predstavljaju najbolje što zajednica tog vremena posjeduje ima jer sakralni objekti treba da traju decenijama i stoljećima”, izjavio je muftija.

“Ajet ‘Mesdžidi koji su sagrađeni na bogobojaznosti od prvog dana preći su da se u njima sedžda pravi. U njima su ljudi koji se čiste. Allah voli one koji se čiste’ otkriva da nijedna džamija ne stoji na zemlji, niti na betonskim i armiranim temeljima ma koliko bili čvrsti”, kazao je muftija zenički.

“Svaka džamija stoji na ideji koja se začinje u srcima ljudi. Kasnije se ta ideja ovapločuje i materijalizira na mjestu gdje je moguće na način na koji je moguće. Ta ideja jeste takvaluk i bogobojaznost kao želja da na ovom svijetu služimo Bogu, jedinom Gospodaru i da ovdje ostavimo trag za ahiret za našu zajedničku vječnost”, naveo je on.

Veličina ovog projekta je i u tome što je gotovo u cijelosti sagrađen sredstvima muslimana ovog kraja, a dio sredstava dali su i Grad Zenica i Vada Zeničko-dobojskog kantona. Bilo je mnoštvo manjih donatora i nekoliko velikih vakifa.

“Iskreno zahvaljujem i reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću na tome što je došao da danas podjeli sa nama ovu radost. Reisul-ulema je duhovni lider bosanskih muslimana, čovjek čiji autoritet je prepoznat i na istoku i na Zapadu zbog mudrog vođenja Islamske zajednice. U nekim trenucima on je bio jedini tračak nade ovom narodu i svjetlo u mraku koji nas je često pritiskao. U mom prethodnom mandatu pomogao nam je nesebično da otvorimo Islamski centar u Matuzićima, da kupimo zgradu za Islamski pedagoški fakultet u Zenici a posebno u završetku radova na Islamskom centru Sultan Ahmed u Zenici. Nijedan od ovih projekata ne bi se mogao desiti bez ogromne pomoći reisul-uleme, na čemu smo mu posebno zahvalni”, poručio je muftija zenički Mevludin-ef. Dizdarević.

Muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević izjavio je da bosanski muslimani imaju poseban odnos prema džamijama.

Nova džamija u zeničkom džematu Nemila svečano je otvorena danas u prisustvu velikog broja vjernika, kako iz Zenice, tako i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, a na svečanosti se obratio i muftija Dizdarević.

“Pamtim ko da je bilo danas kada smo se prije više od pet godina baš na ovom mjestu okupili da klanjamo džumu i postavimo kamen temeljac za novu džamiju u Nemili. Bio je to moj prvi radni dan na časnoj poziciji muftije zeničkog koju mi je povjerio reisul-ulema Kavazović, pa ovaj događaj i ovo zdanje imaju i posebnu ličnu dimenziju za mene. Mnogo puta sam dolazio na ovo gradilište, gledao i pratio kako se ova džamija uspravlja u svojoj ljepoti, sa Građevinskim odborom dijelio sam dileme i rješavao neminovne probleme. Od toga dana proteklo je puno vode rijekom Bosnom, smijenjena su mnoga ljeta i zime, a odgovorni ljudi ovog džemata zajedno sa Medžlisom Zenica predano su radili na ostvarenju svog višedecenijskog sna”, kazao je on.

Danas je dosanjan taj višedecenijski san, da se iz prostora skučene stare džamije, ovaj džemat i ovaj kraj presele u džamiju kakvu zaslužuju, dodao je muftija.

“U vremenima skučenim za vjeru i vjernike stara džamija je bila značajan iskorak, ali današnja generacija koja je krvlju platila pravo na slobodu svoje zemlje i svoje vjere, generacija muslimana ponosnih na svoj identitet, željela je daleko više. Slijedili su riječ Kur’ana: ‘Imetak i sinovi ukras su u životu na ovom svijetu, a dobra djela, koja vječno ostaju, bit će od Gospodara tvoga boje nagrađena i ono u što se čovjek može pouzdati’. To je ono što motivira ljude da grade džamije i da čine druge hajrate. Jer znaju, koliko god imao, i šta god od imetka, časti i počasti sakupio, ipak jedino što ostaje sa ovog svijeta jesu dobra djela koja kao svoju jedinu poputbinu nosimo na ahiret”, naglasio je on.

Muftija je izjavio da kada putujemo Bosnom vidimo “kako su naše džamije uredne i održavane i kako se naši ljudi sa velikim poštovanjem i ljubavlju odnose prema džamijama, neovisno bili u nekom velikom mjestu ili u manjem džematu daleko od glavnih putnih tokova”.

“Puno je razloga za to, ali jedan držim posebnim. Naše džamije ne pravi država ili vlast, rijetko ih grade imućni pojedinci, ne gradi ih čak ni Islamska zajednica u strogom smislu te riječi. Naše džamije gradi narod kao izraz vlastite želje i htijenja, vlastitih potreba i okolnosti. A kada je to tako onda narod i čuva te džamije kao da su njihove, on ih poštuje kao dio sebe i vlastitog identiteta. Čak i oni koji rijetko dolaze u džamije i oni čuvaju, brane i pomažu džamije jer su svjesni da time čuvaju dio vlastitog bića”, istaknuo je on.

Naveo je da su u poslijeratnom periodu Bošnjaci gradili džamije koje su bile daleko iznad onoga što je bilo u ranijem socijalističkom razdoblju.

“Međutim, džamija u Nemili je iskorak u funkcionalnom, estetskom i svakom drugom smislu i u odnosu na naše standarde. Ova džamija je izgrađena onako kao treba da se grade vjerski objekti, bez želje da se takmiče sa okolinom, da se nadgornjavaju sa drugim sakralnim objektima, već da budu odgovor na istinske potrebe zajednice. I ono što nije nevažno za sakralne objekte jeste da u estetskom i tehničkom smislu predstavljaju najbolje što zajednica tog vremena posjeduje ima jer sakralni objekti treba da traju decenijama i stoljećima”, izjavio je muftija.

“Ajet ‘Mesdžidi koji su sagrađeni na bogobojaznosti od prvog dana preći su da se u njima sedžda pravi. U njima su ljudi koji se čiste. Allah voli one koji se čiste’ otkriva da nijedna džamija ne stoji na zemlji, niti na betonskim i armiranim temeljima ma koliko bili čvrsti”, kazao je muftija zenički.

“Svaka džamija stoji na ideji koja se začinje u srcima ljudi. Kasnije se ta ideja ovapločuje i materijalizira na mjestu gdje je moguće na način na koji je moguće. Ta ideja jeste takvaluk i bogobojaznost kao želja da na ovom svijetu služimo Bogu, jedinom Gospodaru i da ovdje ostavimo trag za ahiret za našu zajedničku vječnost”, naveo je on.

Veličina ovog projekta je i u tome što je gotovo u cijelosti sagrađen sredstvima muslimana ovog kraja, a dio sredstava dali su i Grad Zenica i Vada Zeničko-dobojskog kantona. Bilo je mnoštvo manjih donatora i nekoliko velikih vakifa.

“Iskreno zahvaljujem i reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću na tome što je došao da danas podjeli sa nama ovu radost. Reisul-ulema je duhovni lider bosanskih muslimana, čovjek čiji autoritet je prepoznat i na istoku i na Zapadu zbog mudrog vođenja Islamske zajednice. U nekim trenucima on je bio jedini tračak nade ovom narodu i svjetlo u mraku koji nas je često pritiskao. U mom prethodnom mandatu pomogao nam je nesebično da otvorimo Islamski centar u Matuzićima, da kupimo zgradu za Islamski pedagoški fakultet u Zenici a posebno u završetku radova na Islamskom centru Sultan Ahmed u Zenici. Nijedan od ovih projekata ne bi se mogao desiti bez ogromne pomoći reisul-uleme, na čemu smo mu posebno zahvalni”, poručio je muftija zenički Mevludin-ef. Dizdarević.