Koliko ste puta čuli od nekoga da kaže da je pod stresom? Često se to govori kolokvijalno i kada su neke mnogo manje stresne situacije u pitanju, tek da bi se dobilo na dimenziji subjektivno doživljenog stresa.

Ipak, postoji li neka skala kojom se stvarno može izmjeriti nivo stresa, posebno ako se radi o poslu? Može li se tražiti i dobiti bolovanje ukoliko ste isuviše izloženi stresu na poslu. Za sad, čini se ne, ukoliko vam bolovanje ne odredi psihijatar. A kada je u pitanju Svjetska zdravstvena organizacija, ona je stres okarakterisala kao sindrom. 

Stres, iscrpljenost i umor na poslu, Svjetska zdravstvena organizacija ocjenjuje kao sindrom, zbog čega je potrebno liječenje. Naredne godine bi se po ovom osnovu moglo dobiti i bolovanje u našoj državi.

– Vi imate puno odgovornih poslova kao što su policajci, vatrogasci, novinari, hirurzi ljudi o čijem zadatku u potpunosti zavisi nečiji život i to je mnogo značajno, samo ja ne znam kako će se u ovom našem sistemu to primjenjivati, a zakon je kao da sam ga ja izmišljala – navela je Nermina Vehabović Rudež, psiholog i psihoterapeut.

Najvažnija je odgovornost prema sebi, navodi Rudež, naglašavajući da ni ona sama ne može nekome pomoći ako se ne osjeća dobro.

– I nama bi to koristilo, međutim mi smo se u ovoj struci naučili da pratimo svoje granice i da onog trenutka kad vidimo da nam nije dobro, da znamo reći ne mogu. Znači to je mnogo značajno.
    
 Iz Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS-a navode da su u potpunosti saglasni da ovakav vid zaštite radnika treba da postoji.

– Mi apsolutno moramo dovesti zakonsku regulativu na takav nivo da im čovjek bude u fokusu. Čovjek, a ne neko drugi. Dakle samo ovi ljudi mogu zdravi raditi svoje poslove i ljudi u svim drugim profesijama, ali ja sad govorim o pripadnicima MUP-a RS – kaže Anica Jondić, predsjednik Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS-a.

– Mi očekujemo od Fonda zdravstvenog osiguranja i Ministarstva zdravlja da se bave isključivo strukturnim problemom,a oni se odnose na nagomilane dugove zdravstvenog sistema, zloupotrebama bolovanja koje se javljaju već i sada i prije ovoga i treće, vezano za onaj broj ljudi koji na svom radnom mjestu ne izgaraju ni minimum od onog što bi trebalo podrazumijevati njihovu produktivnost – istakao je Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a.

Građani su saglasni u jednom, bolovanje je prijeko potrebno.

Koliko će se ovaj prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije primjenjivati u našoj državi, ostaje da se vidi naredne godine.

Koliko ste puta čuli od nekoga da kaže da je pod stresom? Često se to govori kolokvijalno i kada su neke mnogo manje stresne situacije u pitanju, tek da bi se dobilo na dimenziji subjektivno doživljenog stresa.

Ipak, postoji li neka skala kojom se stvarno može izmjeriti nivo stresa, posebno ako se radi o poslu? Može li se tražiti i dobiti bolovanje ukoliko ste isuviše izloženi stresu na poslu. Za sad, čini se ne, ukoliko vam bolovanje ne odredi psihijatar. A kada je u pitanju Svjetska zdravstvena organizacija, ona je stres okarakterisala kao sindrom. 

Stres, iscrpljenost i umor na poslu, Svjetska zdravstvena organizacija ocjenjuje kao sindrom, zbog čega je potrebno liječenje. Naredne godine bi se po ovom osnovu moglo dobiti i bolovanje u našoj državi.

– Vi imate puno odgovornih poslova kao što su policajci, vatrogasci, novinari, hirurzi ljudi o čijem zadatku u potpunosti zavisi nečiji život i to je mnogo značajno, samo ja ne znam kako će se u ovom našem sistemu to primjenjivati, a zakon je kao da sam ga ja izmišljala – navela je Nermina Vehabović Rudež, psiholog i psihoterapeut.

Najvažnija je odgovornost prema sebi, navodi Rudež, naglašavajući da ni ona sama ne može nekome pomoći ako se ne osjeća dobro.

– I nama bi to koristilo, međutim mi smo se u ovoj struci naučili da pratimo svoje granice i da onog trenutka kad vidimo da nam nije dobro, da znamo reći ne mogu. Znači to je mnogo značajno.
    
 Iz Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS-a navode da su u potpunosti saglasni da ovakav vid zaštite radnika treba da postoji.

– Mi apsolutno moramo dovesti zakonsku regulativu na takav nivo da im čovjek bude u fokusu. Čovjek, a ne neko drugi. Dakle samo ovi ljudi mogu zdravi raditi svoje poslove i ljudi u svim drugim profesijama, ali ja sad govorim o pripadnicima MUP-a RS – kaže Anica Jondić, predsjednik Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS-a.

– Mi očekujemo od Fonda zdravstvenog osiguranja i Ministarstva zdravlja da se bave isključivo strukturnim problemom,a oni se odnose na nagomilane dugove zdravstvenog sistema, zloupotrebama bolovanja koje se javljaju već i sada i prije ovoga i treće, vezano za onaj broj ljudi koji na svom radnom mjestu ne izgaraju ni minimum od onog što bi trebalo podrazumijevati njihovu produktivnost – istakao je Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a.

Građani su saglasni u jednom, bolovanje je prijeko potrebno.

Koliko će se ovaj prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije primjenjivati u našoj državi, ostaje da se vidi naredne godine.