Nakon Atlantika na istočnoj obali SAD-a te Kariba, riba egzotičnog izgleda i otrovnih bodlji kojima uzrokuje izuzetno bolne ubode – morski paunovi, prijeti i invazijom u Sredozemlje.
Ova riba potiče izvorno iz Indijskog oceana.

“Eksponencijalni rast morskog pauna u Sredozemlju je posljedica proširenja Sueskog kanala i sve viših temperatura samog mora”, pojasnio je Jason Hall-Spencer, profesor morske biologije sa Sveučilišta u Plymouthu (Velika Britanija).

Hladnije vode zapadnog Sredozemlja su, tvrdi, zasad pošteđene najezde.

Voditelj Istraživačkog laboratorija za more i okoliš u Cipru pak tvrdi kako zato Istočno Sredozemlje trpi invaziju.

Pilot projekt imena Relionmed kojeg financira LIFE, europski program zaštite bioraznolikosti ima za cilj Cipar pretvoriti u “prvu liniju obrane” od najezde ove invazivne životinje koja je, , prema podacima Međunarodnog saveza za zaštitu prirode, uz gubitak staništa i pretjeranu eksploataciju, među 5 najvećih uzroka smanjenja bioraznolikosti u svijetu.

Morski paun je još od osamdesetih godina bio uzrok znatne štete na američkoj i karipskoj obali. Niz 7 manjih karipskih otoka potroši više od 10 milijuna eura svake godine zbog najezde.

Lokalne ribe su prilično lagan plijen za ovog sposobnog predatora pa su u dvije godine na zapadnom Atlantiku smanjili brojnost 40 vrsta koraljnih riba za oko 65 posto. Zbog toga je i smanjen ulov ribe općenito.

Sredozemljem, tom velikom biseru bioraznolikosti s oko čak 17 tisuća vrsta, se zbog toga širi panika od invazije ovog proždrljivca.

Ciparski su ribari zabrinuti i zato što su mnogi od njih već bili žrtve morskog pauna. naime, osim izuzetnih bolova, njegovi ubodi mogu također izazvati alergijske reakcije.

Inspirirani sličnim projektima u SAD-u, ljudi u projektu Relionmed žele organizirati i događaje, uključujući natjecanja u lovu harpunom, kojima će cilj biti smanjenje populacije morskih paunova te pronalazak ekonomskih inicijativa za ribare.

Kada bi kuhari naučili pripremati tu ribu, bez da se pritom nabodu na njegove brojne bodlje onda bi restorani mogli staviti morske paunove na svoje jelovnike, dok bi njihove kralježnice mogle također biti iskorištene za izradu nakita, prenose mediji.

Nakon Atlantika na istočnoj obali SAD-a te Kariba, riba egzotičnog izgleda i otrovnih bodlji kojima uzrokuje izuzetno bolne ubode – morski paunovi, prijeti i invazijom u Sredozemlje.
Ova riba potiče izvorno iz Indijskog oceana.

“Eksponencijalni rast morskog pauna u Sredozemlju je posljedica proširenja Sueskog kanala i sve viših temperatura samog mora”, pojasnio je Jason Hall-Spencer, profesor morske biologije sa Sveučilišta u Plymouthu (Velika Britanija).

Hladnije vode zapadnog Sredozemlja su, tvrdi, zasad pošteđene najezde.

Voditelj Istraživačkog laboratorija za more i okoliš u Cipru pak tvrdi kako zato Istočno Sredozemlje trpi invaziju.

Pilot projekt imena Relionmed kojeg financira LIFE, europski program zaštite bioraznolikosti ima za cilj Cipar pretvoriti u “prvu liniju obrane” od najezde ove invazivne životinje koja je, , prema podacima Međunarodnog saveza za zaštitu prirode, uz gubitak staništa i pretjeranu eksploataciju, među 5 najvećih uzroka smanjenja bioraznolikosti u svijetu.

Morski paun je još od osamdesetih godina bio uzrok znatne štete na američkoj i karipskoj obali. Niz 7 manjih karipskih otoka potroši više od 10 milijuna eura svake godine zbog najezde.

Lokalne ribe su prilično lagan plijen za ovog sposobnog predatora pa su u dvije godine na zapadnom Atlantiku smanjili brojnost 40 vrsta koraljnih riba za oko 65 posto. Zbog toga je i smanjen ulov ribe općenito.

Sredozemljem, tom velikom biseru bioraznolikosti s oko čak 17 tisuća vrsta, se zbog toga širi panika od invazije ovog proždrljivca.

Ciparski su ribari zabrinuti i zato što su mnogi od njih već bili žrtve morskog pauna. naime, osim izuzetnih bolova, njegovi ubodi mogu također izazvati alergijske reakcije.

Inspirirani sličnim projektima u SAD-u, ljudi u projektu Relionmed žele organizirati i događaje, uključujući natjecanja u lovu harpunom, kojima će cilj biti smanjenje populacije morskih paunova te pronalazak ekonomskih inicijativa za ribare.

Kada bi kuhari naučili pripremati tu ribu, bez da se pritom nabodu na njegove brojne bodlje onda bi restorani mogli staviti morske paunove na svoje jelovnike, dok bi njihove kralježnice mogle također biti iskorištene za izradu nakita, prenose mediji.