MMF i Evropska komisija već neko vrijeme podstiču Njemačku da pojača domaću potražnju podizanjem plaća i ulaganja, kako bi se smanjile globalne ekonomske neravnoteže. Od svog dolaska u Bijelu kuću, američki predsjednik Donald Tramp takođe je u više navrata kritikovao snagu njemačkog izvoza.

Oklijevanje Njemačke da smanji svoj trgovinski višak doprinosi trgovinskim napetostima u svijetu i povećava rizike koji bi mogli ugroziti globalnu finansijsku stabilnost, tvrdi Maury Obstfeld, glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Obstfeld smatra da zemlje poput SAD-a, sa spoljnom neravnotežom u bilansu plaćanja, treba da smanje budžetski deficit, da podstiču domaćinstva na štednju i postupno normalizuju svoju monetarnu politiku.

S druge strane, zemlje s velikim viškom u bilansu plaćanja, poput Njemačke, trebalo bi da povećaju državnu potrošnju, ulaganjem u infrastrukturu ili digitalizaciju, čime bi njihove kompanije više investirale lokalno nego globalno.

„Neto spoljne pozicije će se sve više razlikovati. To, pak, povećava rizik od poremećaja uzrokovanih promjenama kursa valuta ili prilagođavanja cijena imovine u zaduženim zemljama na štetu svih. Ako dođe do naglog prilagođavanja, tada će i dužničke i povjerilačke zemlje patiti“, rekao je Obstfeld.

MMF je upozorio da bi eskalacija nametanja carina i uzvratnih mjera mogla smanjiti globalni ekonomski rast za 0,5 odsto do 2020. godine.

MMF i Evropska komisija već neko vrijeme podstiču Njemačku da pojača domaću potražnju podizanjem plaća i ulaganja, kako bi se smanjile globalne ekonomske neravnoteže. Od svog dolaska u Bijelu kuću, američki predsjednik Donald Tramp takođe je u više navrata kritikovao snagu njemačkog izvoza.

Oklijevanje Njemačke da smanji svoj trgovinski višak doprinosi trgovinskim napetostima u svijetu i povećava rizike koji bi mogli ugroziti globalnu finansijsku stabilnost, tvrdi Maury Obstfeld, glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Obstfeld smatra da zemlje poput SAD-a, sa spoljnom neravnotežom u bilansu plaćanja, treba da smanje budžetski deficit, da podstiču domaćinstva na štednju i postupno normalizuju svoju monetarnu politiku.

S druge strane, zemlje s velikim viškom u bilansu plaćanja, poput Njemačke, trebalo bi da povećaju državnu potrošnju, ulaganjem u infrastrukturu ili digitalizaciju, čime bi njihove kompanije više investirale lokalno nego globalno.

„Neto spoljne pozicije će se sve više razlikovati. To, pak, povećava rizik od poremećaja uzrokovanih promjenama kursa valuta ili prilagođavanja cijena imovine u zaduženim zemljama na štetu svih. Ako dođe do naglog prilagođavanja, tada će i dužničke i povjerilačke zemlje patiti“, rekao je Obstfeld.

MMF je upozorio da bi eskalacija nametanja carina i uzvratnih mjera mogla smanjiti globalni ekonomski rast za 0,5 odsto do 2020. godine.