Evropska komisija bi tek krajem ove ili početkom naredne godine mogla pripremiti svoje mišljenje o zahtjevu za prijem BiH u stalno članstvo EU, kazao je za Faktor direktor Direkcije za evropske integracije BiH (DEI) Edin Dilberović.

Trenutno je, kako je napomenuo, u toku detaljna analiza odgovora na svih 3.242 pitanja, koje su pripremile institucije na različitim nivoima vlasti u našoj zemlji. Ovi odgovori su zvanično uručeni predsjedniku Evropske komisije Jeanu Claudeu Junckeru 28. februara ove godine.

“Iskustva iz regije kazuju kako Evropska komisija uobičajeno dostavi i dodatna pitanja ukoliko su joj u određenim oblastima potrebna pojašnjenja ili ažuriranje podataka s obzirom na protok vremena od dostavljanja odgovora. Odgovori na Upitnik nisu jedini izvor za pripremu mišljenja (avis-a), te su u toku brojne misije, odnosno stručne procjene u kojima eksperti iz država članica procjenjuju stanje “na terenu” u pojedinim oblastima”, dodao je Dilberović.

Prema njegovim riječima, iz Brisela još ne stižu bilo kakve naznake o tome za koja poglavlja i pitanja iz Upitnika bi Evropska komisija mogla tražiti dodatna pojašnjenja.

Kada cijeli proces ocjenjivanja bude gotov i BiH dobije pozitivno mišljenje, Evropska komisija će donijeti odluku u vezi sa sticanjem kandidatskog statusa, ali postoji nekoliko mogućih varijatni te odluke.

“Komisija može preporučiti status kandidata. Može, zatim, preporučiti status kandidata te otvaranje pristupnih pregovora kad budu ispunjeni određeni uvjeti. Može i odmah preporučiti otvaranje pristupnih pregovora. Te može bez preporuke statusa kandidata identificirati područja u kojima je potrebno postići napredak da bi pregovori mogli biti otvoreni”, istakao je Dilberović.

Nedavno je u Briselu održani 3. sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU. Na ovom sastanku je definisano i nekoliko zadataka koje BiH mora provesti u narednom periodu, a koji su spominjani i na ranijim sličnim sastancima.

Među tim zadacima je i reforma javnog RTV sistema s ciljem osiguravanja stabilnog sistema naplate RTV takse, potrebnog za nesmetano funkcionisanje javnih emitera. Također, potrebno je provesti poreporuke posebnog tijela Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije GRECO u vezi sa finansiranjem političkih stranaka i u vezi sa zaštitom takozvanih “zvizdača”, odnosno osoba koje prijavljuju slučajeve korupcije.

Potrebno je uspostaviti i kontakt tačku za saradnju sa EUROPOL-om, preko koje bi se vršila komunikacija sa evropskom policijskom organizacijom.

Upravo je uspostava ove kontakt tačke jedno od najspornijih pitanja. Problem je uporno insistiranje vlasti RS-a da svi nivoi u BiH koji imaju policijske agencije, imaju svog predstavnika u kontakt tački, o čemu je do sada nekoliko puta govorio i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

“Prema tom prijedlogu, u ovom uredu bi trebalo sjediti 14 službenika, predstavnika BIH, entiteta, Brčko Distrikta i kantona. To bi značilo da 14 ljudi sjedi oko jednog računara na koji stižu e-mail poruke EUROPOL-a. Predlagao sam da ta kontak tačka bude u Ministarstvu sigurnosti BiH, a da se podaci prosljeđuju svim agencijama, ali iz RS-a nisu pristali na to”, svojevremeno je izjavio Mektić.

Na sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, dodao je Dilberović, govorilo se i o potrebi što brže provedbe odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”, kao i drugih sličnih odluka. Jedna od tema o kojoj se govorilo na ovom sastanku je i ukidanje principa “dvije škole pod jednim krovom”.

“Rokove i posljedice u kontekstu provedbe reformi u vezi s integracijom u EU moguće je promatrati jedino u vezi s dinamikom cjelokupnog procesa, koji je u osnovi dobrovoljan. Bolji rezultati u provedbi ovih preporuka mogli bi imati pozitivan efekt u kontekstu pripreme mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, istakao je Dilberović.

Naglasio je kako su i na posljednjem sastanku Odbora predstavnici Evropske komisije ponovili ranije izrečen stav kako bi se političari u BiH trebali uzdržati od “zapaljive” retorike, te da bi trebali raditi na provedbi reformi, bez obzira što je u toku izborna godina.

Evropska komisija bi tek krajem ove ili početkom naredne godine mogla pripremiti svoje mišljenje o zahtjevu za prijem BiH u stalno članstvo EU, kazao je za Faktor direktor Direkcije za evropske integracije BiH (DEI) Edin Dilberović.

Trenutno je, kako je napomenuo, u toku detaljna analiza odgovora na svih 3.242 pitanja, koje su pripremile institucije na različitim nivoima vlasti u našoj zemlji. Ovi odgovori su zvanično uručeni predsjedniku Evropske komisije Jeanu Claudeu Junckeru 28. februara ove godine.

“Iskustva iz regije kazuju kako Evropska komisija uobičajeno dostavi i dodatna pitanja ukoliko su joj u određenim oblastima potrebna pojašnjenja ili ažuriranje podataka s obzirom na protok vremena od dostavljanja odgovora. Odgovori na Upitnik nisu jedini izvor za pripremu mišljenja (avis-a), te su u toku brojne misije, odnosno stručne procjene u kojima eksperti iz država članica procjenjuju stanje “na terenu” u pojedinim oblastima”, dodao je Dilberović.

Prema njegovim riječima, iz Brisela još ne stižu bilo kakve naznake o tome za koja poglavlja i pitanja iz Upitnika bi Evropska komisija mogla tražiti dodatna pojašnjenja.

Kada cijeli proces ocjenjivanja bude gotov i BiH dobije pozitivno mišljenje, Evropska komisija će donijeti odluku u vezi sa sticanjem kandidatskog statusa, ali postoji nekoliko mogućih varijatni te odluke.

“Komisija može preporučiti status kandidata. Može, zatim, preporučiti status kandidata te otvaranje pristupnih pregovora kad budu ispunjeni određeni uvjeti. Može i odmah preporučiti otvaranje pristupnih pregovora. Te može bez preporuke statusa kandidata identificirati područja u kojima je potrebno postići napredak da bi pregovori mogli biti otvoreni”, istakao je Dilberović.

Nedavno je u Briselu održani 3. sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU. Na ovom sastanku je definisano i nekoliko zadataka koje BiH mora provesti u narednom periodu, a koji su spominjani i na ranijim sličnim sastancima.

Među tim zadacima je i reforma javnog RTV sistema s ciljem osiguravanja stabilnog sistema naplate RTV takse, potrebnog za nesmetano funkcionisanje javnih emitera. Također, potrebno je provesti poreporuke posebnog tijela Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije GRECO u vezi sa finansiranjem političkih stranaka i u vezi sa zaštitom takozvanih “zvizdača”, odnosno osoba koje prijavljuju slučajeve korupcije.

Potrebno je uspostaviti i kontakt tačku za saradnju sa EUROPOL-om, preko koje bi se vršila komunikacija sa evropskom policijskom organizacijom.

Upravo je uspostava ove kontakt tačke jedno od najspornijih pitanja. Problem je uporno insistiranje vlasti RS-a da svi nivoi u BiH koji imaju policijske agencije, imaju svog predstavnika u kontakt tački, o čemu je do sada nekoliko puta govorio i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

“Prema tom prijedlogu, u ovom uredu bi trebalo sjediti 14 službenika, predstavnika BIH, entiteta, Brčko Distrikta i kantona. To bi značilo da 14 ljudi sjedi oko jednog računara na koji stižu e-mail poruke EUROPOL-a. Predlagao sam da ta kontak tačka bude u Ministarstvu sigurnosti BiH, a da se podaci prosljeđuju svim agencijama, ali iz RS-a nisu pristali na to”, svojevremeno je izjavio Mektić.

Na sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, dodao je Dilberović, govorilo se i o potrebi što brže provedbe odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”, kao i drugih sličnih odluka. Jedna od tema o kojoj se govorilo na ovom sastanku je i ukidanje principa “dvije škole pod jednim krovom”.

“Rokove i posljedice u kontekstu provedbe reformi u vezi s integracijom u EU moguće je promatrati jedino u vezi s dinamikom cjelokupnog procesa, koji je u osnovi dobrovoljan. Bolji rezultati u provedbi ovih preporuka mogli bi imati pozitivan efekt u kontekstu pripreme mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, istakao je Dilberović.

Naglasio je kako su i na posljednjem sastanku Odbora predstavnici Evropske komisije ponovili ranije izrečen stav kako bi se političari u BiH trebali uzdržati od “zapaljive” retorike, te da bi trebali raditi na provedbi reformi, bez obzira što je u toku izborna godina.