Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (Narod i pravda) oglasio se povodom povećanja minimalne plate u FBiH za 2025. godinu i brojnih reakcija, uglavnom negativnih koje su uslijedile. Pojasnio je i zbog čega smatra da je opravdana odluka o povećanju minimalne plate sa 620 KM na 1.000 KM.
Hrnjić smatra da je od 1. januara ove godine za 270.000 porodica u FBiH ipak lijep dan jer će, kako je dodao, upravo od početka 2025. u ova domaćinstva dolaziti nešto više novca nego je to bilo do sada.
“Nadam se da su se emocije već malo smirile nakon usvajanja odluke i ja ću ovu priliku iskoristiti da čestitam svim radnicama i radnicima u Federaciji BiH na koje se ova mjera odnosi. Naravno ima jako puno argumenata i ‘za’ i ‘protiv’ i dobro je da se svi uključimo u konstruktivnu debatu, ali samo bez uvreda i teških riječi jer bi se neki mogli stidjeti izgovorenog kada ova mjera pokaže prave rezultate”, naveo je Hrnjić.
Zatim je pojasnio i zbog čega je imao obavezu da se oglasi o ovoj temi.
“Čisto da se zna moj stav po ovom pitanju jer sam se nekada kao predstavnik poslodavca, a danas kao član Vlade FBiH i ESV-a FBiH , zalagao za ovakvu mjeru i ponosan sam što sam ostao dosljedan sebe i onog što sam radio u protekle dvije decenije. Još u Decembru 2019.godine sam se kao menadžer jedne kompanije u BiH obavezao pred Savezom sindikata BiH da će u toj kompaniji biti minimalna plata 1000 KM. To je bilo prije 5 godina. Razumijem zabrinutost poslodavaca, ali se ne mogu složiti sa njihovom politikom gdje se zaustavljanje povećanja plaće na 1000 KM smatra jednim od njihovih najznačajnijih postignuća. Zbog njihove reakcije sad mi je jasno zašto prethodni saziv Vlade FBiH nije imao hrabrosti za ovakve odluke. Gospodo moje pitanje je zašto zadnjih 10-tak godina niste povećavali ‘minimalac’ za barem po 50 KM godišnje i sada ne bismo sigurno raspravljali o ovoj temi? Niste”, rekao je Hrnjić.
Smatra da jeste potrebna sveobuhvatna porezna reforma kojom će se privrednicima olakšati pa je pozvao na njeno ubrzanje.
“Ali isto tako Vlada FBiH je najavila stavku u Budžetu za 2025. godinu kao pomoć poslodavcima do usvajanja seta fiskalnih zakona”, naglasio je.
Zatim je naveo nekoliko podataka koje smatra važnim u smislu povećanja minimalne plate za 2025. godinu:
- U FBiH posluje više od 25.000 privrednih društava, što u posljednjih pet godina predstavlja povećanje za više od 1.500;
- Više od 50 posto društava je iz dvije oblasti – prerađivačke industrije i trgovine;
Zaključno s 31. oktobrom 2024. u FBiH je bilo 551.291 zaposlenik, od toga 120.000 ima minimalnu platu, a 270.000 zaposlenih ima platu manju od 1.000 KM; - Ova privredna društva su 2023. ostvarila prihod od 69,4 milijarde KM, što je za 1,4 milijarde KM više u odnosu na 2022., a čak za 23 posto više u odnosu na 2021.;
- Više od 17.000 kompanija posluje s dobiti koja je 2023. iznosila 5,3 milijarde KM – profitna marža 7,6 posto. Ako uzmemo neto dobit iz 2018. koja je iznosila 1,87 milijardi KM, znaju strani investitori da je profitna marža od sedam posto u njihovim državama perfektan poslovni rezultat;
- Profit po jednom radniku u 2022. je iznosio 10.788 KM, a 2018. je iznosio 5.244 KM, što je povećanje za 107 posto;
- Djelatnosti koje ostvaruju najveću dobit su trgovina i prerađivačka industrija;
- Udio plata zaposlenih u ukupnim rashodima kompanija s privatnim kapitalom je 12,2 posto dok je u kompanijama s javnim kapitalom 31,8 posto;
- Ukupna vrijednost imovine privrednih društava 2022. je iznosila 76,55 milijardi KM dok je 2018. iznosila 67,18 milijardi KM, što je povećanje za 9,38 milijardi KM u samo četiri godine ili skoro 2,5 milijardi KM godišnje.
Hrnjić je također naveo još jedan podatak zbog kojeg smatra da privrednici mogu povećati minimalne plate na 1.000 KM.
“Vlada je dva puta omogućila poslodavcima da finansijski pomognu svojim radnicima bez dodatnih nameta. Ovom odlukom je bilo obuhvaćeno samo 230.000 radnika, za šta je izdvojeno 99 miliona KM. Čak dvije trećine kompanija koje su ispoštovale odluku bile su iz javnog sektora, a samo jedna trećina iz privatnog sektora. Procjena je da je nova odluka ‘teška’ 110-120 miliona KM. Je li to velika razlika u odnosu na ovih 99 miliona, a gledajući prethodne podatke o prihodima, profitima i vrijednosti imovine?”, upitao je.
Na kraju je poručio da je saglasan s tim da je potrebno pomoći kompanijama kojima je pomoć zaista potrebna.
Međutim, prozvao je i poslodavce zbog još jedne stvari.
“Kada su u vrijeme koronavirusa novac dijelili samo privilegovanim privrednim društvima poslodavci su tad bili nijemi i nisu se oglašavali. Samo radi podsjećanja… Pa u konačnici sve te teško zarađene plaće će naši ljudi opet trošiti u svojoj zemlji, pa dobar dio njih i kod svojih poslodavac”, poručio je Hrnjić.
Podsjetimo, nakon što je krajem 2024. godine Vlada FBiH na čelu sa premijerom Nerminom Nikšićem (SDP) na jednoj od sjednica donijela odluku o povećanju minimalne plate na 1.000 KM, uslijedio je niz reakcija među kojima su prevladale one negativne.
Većina ekonomskih analitičara, a pogotovo poslodavaca ukazali su na brojne nedostatke pa su tako naveli da povećanje minimalne plate bez reformskih zakona ugrožava radna mjesta.
Istakli su i to da su problem veliki doprinosi koji se plaćaju i čine 70 posto primanja te su dodali da će poslodavci biti prinuđeni na otkaze radnicima jer neće finansijski moći izdržati “novčani teret” koji je federalna vlada na njih stavila ovom odlukom.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.