Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez najavio je danas aktiviranje rezervnog sastava Oružanih snaga BiH, budući da je zbog složene ustavne strukture države teško doći do rješenja o uvođenju obaveznog vojnog roka.

Iako bi lično volio da se i u Bosni i Hercegovini vrati model služenja vojnog roka u Oružanim snagama BiH zbog komplikovane procedure odlučivanja o tome to nije moguće, ali će obećao je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar odbrane Bosne i Hercegovine Helez biti aktiviran rezervni sastav.

“Zbog ratova i agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, rata na Bliskom istoku koji prijeti da se zapali cijela planeta mnoge države, a ne samo države Zapadnog Balkana razmišljaju o uvođenju služenja vojnog roka. I naši susjedi i Srbija i Hrvatska također to najavljuju, međutim kod nas je to jako teško obzirom na složenu ustavnu strukturu”, rekao je Helez tokom posjete Uredu agencije Anadolu za BiH u Sarajevu.

Naveo je da bi kao čovjek, ne samo sad i ne samo zbog ovih ratova, volio da i u “Bosni i Hercegovini imamo služenje vojnog roka”.

“To su djeca koja završavaju srednju školu i iz perioda adolescencije prelaze u period sazrijevanja. I ja kada se vratim u taj period kada sam bio u toj dobi smatram da bi to bilo jako dobro za sazrijevanje i jačanje ličnosti. Jer, određen vid discipline i navika koje tamo naučite i steknete nosite cijeli život, a naravno to bi dobro bilo i za odbranu domovine Bosne i Hercegovine”, istakao je Helez.

Međutim, pošto znamo da je to jako teško provesti u Bosni i Hercegovini, rekao je Helez, odnosno da treba saglasnost više faktora, odnosno političkih subjekata ide se ka drugim rješenjima.

“Pokrenuo sam i već je to pri kraju da aktiviramo rezervni sastav. Mi imamo pravo na 50 posto od ukupnog broja Oružanih snaga BiH, a brojimo negdje oko 10.000 pripadnika, to je po odluci Predsjedništva BiH. To znači da možemo negdje oko 5.000 rezervista da imamo. To je jedan novi, drugačiji oblik i model po NATO standardima. Prije svega krenuli bi smo od ljudi koji su deficitarni unutar Oružanih snaga BiH, a to su neke struke inženjeri građevine, inženjeri arhitekture, ljekari, majstori određenih zanimanja i neki ljudi koje obučimo. I taman negdje sa 55 godina odlaze u penziju jer je tako po zakonu, a ljudi su u nekoj najboljoj dobi i veliko iskustvo imaju. Tako da radimo sada na dvije stvari i to prvo je rezervni sastav, a drugo produženje granice rada u Oružanim snagama BiH”, poručio je Helez.

Tokom posjete Uredu agencije Anadolu u Bosni i Hercegovini zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar odbrane BiH Zukan Helez razgovarao je sa uredništvom agencije i direktorom Talhom Ozturkom o aktulenim dešavanjima u Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu posebno s aspekta ispunjavanja obaveza BiH na punopravnom članstvu u NATO savezu, kao i izazovima koji pred BiH stavljaju dešavanja koja uzrokuju ratni sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Direktor Ureda agencije Anadolu u BiH Ozturk je Helezu poklonio monografiju “Dokazi” koja govori o stradanjima Palestinaca i naroda u Gazi čiji su autori novinari i fotoreporteri agencije Anadolu.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez najavio je danas aktiviranje rezervnog sastava Oružanih snaga BiH, budući da je zbog složene ustavne strukture države teško doći do rješenja o uvođenju obaveznog vojnog roka.

Iako bi lično volio da se i u Bosni i Hercegovini vrati model služenja vojnog roka u Oružanim snagama BiH zbog komplikovane procedure odlučivanja o tome to nije moguće, ali će obećao je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar odbrane Bosne i Hercegovine Helez biti aktiviran rezervni sastav.

“Zbog ratova i agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, rata na Bliskom istoku koji prijeti da se zapali cijela planeta mnoge države, a ne samo države Zapadnog Balkana razmišljaju o uvođenju služenja vojnog roka. I naši susjedi i Srbija i Hrvatska također to najavljuju, međutim kod nas je to jako teško obzirom na složenu ustavnu strukturu”, rekao je Helez tokom posjete Uredu agencije Anadolu za BiH u Sarajevu.

Naveo je da bi kao čovjek, ne samo sad i ne samo zbog ovih ratova, volio da i u “Bosni i Hercegovini imamo služenje vojnog roka”.

“To su djeca koja završavaju srednju školu i iz perioda adolescencije prelaze u period sazrijevanja. I ja kada se vratim u taj period kada sam bio u toj dobi smatram da bi to bilo jako dobro za sazrijevanje i jačanje ličnosti. Jer, određen vid discipline i navika koje tamo naučite i steknete nosite cijeli život, a naravno to bi dobro bilo i za odbranu domovine Bosne i Hercegovine”, istakao je Helez.

Međutim, pošto znamo da je to jako teško provesti u Bosni i Hercegovini, rekao je Helez, odnosno da treba saglasnost više faktora, odnosno političkih subjekata ide se ka drugim rješenjima.

“Pokrenuo sam i već je to pri kraju da aktiviramo rezervni sastav. Mi imamo pravo na 50 posto od ukupnog broja Oružanih snaga BiH, a brojimo negdje oko 10.000 pripadnika, to je po odluci Predsjedništva BiH. To znači da možemo negdje oko 5.000 rezervista da imamo. To je jedan novi, drugačiji oblik i model po NATO standardima. Prije svega krenuli bi smo od ljudi koji su deficitarni unutar Oružanih snaga BiH, a to su neke struke inženjeri građevine, inženjeri arhitekture, ljekari, majstori određenih zanimanja i neki ljudi koje obučimo. I taman negdje sa 55 godina odlaze u penziju jer je tako po zakonu, a ljudi su u nekoj najboljoj dobi i veliko iskustvo imaju. Tako da radimo sada na dvije stvari i to prvo je rezervni sastav, a drugo produženje granice rada u Oružanim snagama BiH”, poručio je Helez.

Tokom posjete Uredu agencije Anadolu u Bosni i Hercegovini zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar odbrane BiH Zukan Helez razgovarao je sa uredništvom agencije i direktorom Talhom Ozturkom o aktulenim dešavanjima u Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu posebno s aspekta ispunjavanja obaveza BiH na punopravnom članstvu u NATO savezu, kao i izazovima koji pred BiH stavljaju dešavanja koja uzrokuju ratni sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Direktor Ureda agencije Anadolu u BiH Ozturk je Helezu poklonio monografiju “Dokazi” koja govori o stradanjima Palestinaca i naroda u Gazi čiji su autori novinari i fotoreporteri agencije Anadolu.