Centar za uklanjanje mina BiH potvrdio je da se na području 129 opština nalaze minska polja sa oko 79.000 neeksplodiranih mina koje direktno ugrožavaju sigurnost više od 540.000 građana, što je oko 15 odsto populacije.

Od 1992. do janura 2020. godine na tim poljima povrijeđeno je 1.767 lica dok je 617 – poginulo, piše “Sputnjik”.

Direktor Centra za uklanjanje mina BiH Saša Obradović izjavio je da se u BiH najviše minsko-ekspolozivnih sredstava nalazi u Unsko–sanskom kantonu i okolini Doboja i Maglaja.

• Nedostatak finansija za deminiranje doveo je do toga da poslije toliko godina još ima toliko aktivnih miniskih polja – rekao je on i dodao da se ove godine završava opšti projekat procjene minske situacije u BiH, nakon čega će se tačno znati koliko je još potrebno da završi sa deminiranjem.

On je naglasio da ljudski faktor nije problem jer ima oko 1.300 deminera, ali da zbog nedostatka sredstava oni često taj posao obavljaju u stranim državama.

• Jedino politička volja i efikasna koordinacija mogu voditi ka usvajanju izmjena i dopuna postojećeg Zakona o deminiranju u BiH i dostizanju adekvatnih rješenja u konačnoj eliminaciji zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, dok će Centar za uklanjanje mina u BiH maksimalno angažovati sve postojeće potencijale s ciljem realizacije planiranih terenskih operacija – rekao je on.

Prema njegovim riječima, zbog pandemije virusa korona, rad Centra je u zastoju, a demineri su svoje zadatke preusmjerili na pojačano obilježavanje preostalih sumnjivih površina, te na kontrolu i obnavljanje postojećih znakova koje upozoravaju na minsku opasnost.

• Tokom aprila timovi BHMAK-a izvršili su kontrolu, obnovu i dodatno postavljanje 2.620 znakova hitnog obilježavanja širom BiH, i to na područjima sa naglašenom minskom situacijom u Doboju, Kotor Varošu, Petrovu, Brodu, Derventi, Kostajnici, Ravnom, Tomislavgradu, Bihaću, Jablanici, Livnu, Tarčinu, Vogošći, Ilijašu, Kiseljaku, Busovači, Tuzli, Gradačcu, Sapni i Brčkom – naveo je on.

Centar za uklanjanje mina BiH potvrdio je da se na području 129 opština nalaze minska polja sa oko 79.000 neeksplodiranih mina koje direktno ugrožavaju sigurnost više od 540.000 građana, što je oko 15 odsto populacije.

Od 1992. do janura 2020. godine na tim poljima povrijeđeno je 1.767 lica dok je 617 – poginulo, piše “Sputnjik”.

Direktor Centra za uklanjanje mina BiH Saša Obradović izjavio je da se u BiH najviše minsko-ekspolozivnih sredstava nalazi u Unsko–sanskom kantonu i okolini Doboja i Maglaja.

• Nedostatak finansija za deminiranje doveo je do toga da poslije toliko godina još ima toliko aktivnih miniskih polja – rekao je on i dodao da se ove godine završava opšti projekat procjene minske situacije u BiH, nakon čega će se tačno znati koliko je još potrebno da završi sa deminiranjem.

On je naglasio da ljudski faktor nije problem jer ima oko 1.300 deminera, ali da zbog nedostatka sredstava oni često taj posao obavljaju u stranim državama.

• Jedino politička volja i efikasna koordinacija mogu voditi ka usvajanju izmjena i dopuna postojećeg Zakona o deminiranju u BiH i dostizanju adekvatnih rješenja u konačnoj eliminaciji zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, dok će Centar za uklanjanje mina u BiH maksimalno angažovati sve postojeće potencijale s ciljem realizacije planiranih terenskih operacija – rekao je on.

Prema njegovim riječima, zbog pandemije virusa korona, rad Centra je u zastoju, a demineri su svoje zadatke preusmjerili na pojačano obilježavanje preostalih sumnjivih površina, te na kontrolu i obnavljanje postojećih znakova koje upozoravaju na minsku opasnost.

• Tokom aprila timovi BHMAK-a izvršili su kontrolu, obnovu i dodatno postavljanje 2.620 znakova hitnog obilježavanja širom BiH, i to na područjima sa naglašenom minskom situacijom u Doboju, Kotor Varošu, Petrovu, Brodu, Derventi, Kostajnici, Ravnom, Tomislavgradu, Bihaću, Jablanici, Livnu, Tarčinu, Vogošći, Ilijašu, Kiseljaku, Busovači, Tuzli, Gradačcu, Sapni i Brčkom – naveo je on.