Dan bijelih traka obilježava se svake godine 31. maja u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini. Među njima je i 102 djece, ubijene od 1992. do 1995. godine, čiji roditelji uporno traže podizanje spomenika, a gradske vlasti odbijaju.
U organizaciji Katedre za historiju države Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici uz učešće ELSA-e Zenica i Asocijacije studenata Pravnog fakulteta Dan bijelih traka je obilježen i ove godine u Zenici.
Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta UNZE, poručila je kako studente pokušavaju upoznati sa dešavanjima u periodu rata u Bosni i Hercegovini.
“Naš pravni fakultet pokušava biti tu za njihove građane i naše studente da ih osvjestimo i upoznamo s tim šta se dešavalo 1992. godine u Bosni i Hercegovini samo zato što su bili druge vjeroispovijesti. Mislim da je bitno za sve nas da ne zaboravimo šta se desilo. I ono što se dešava u Palestini trebamo osuditi. Ubijanje djece je nešto što moramo osuditi svi mi. Insistiramo na tome da se poštuje Međunarodno humanitarno pravo i da se poštuju prava djece.”
Ajdin Huseinspahić, univerzitetski profesor na Katedri za historiju države i prava, ističe kako je istina ključna u borbi protiv otvorenog negiranja zločina.
“Ne treba zaboraviti da je prva kolona raseljenih izbjeligica upravo došla u Zenicu. Pretežno su to bili žene i djeca. U ovom vremenu kada živimo negiranja genocida, otvorenog traženja ‘razdruživanja’, veličanje zločinaca, mi moramo istinom da se sjećamo na ako ništa na 102 djece koji su ubijeni. Svjedoci smo i da se u Gazi provodi genocid gdje se djeca i ostali ubijaju na zvijerski način” kazao je Huseinspahić.
O današnjem danu govorio je i Bakir Brkić, predsjednik zeničke ELSA-e.
“Ovaj dan obilježavamo skoro svake godine s ciljem prenošenja istine iz generacije u generaciju. Poruka jeste da smo mi premladi da se sjećamo, ali smo odlučni da ne zaboravimo kako se zločini ne bi nikada više ponovili.”
Centralni događaj je i ove godine bio na spomen obilježju Kameni spavač, a prethodio mu je tradicionalni mimohod od zgrade Pravnog fakulteta do Kamenog spavača.
Podsjetimo, simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu na lokalnom radiju kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.