Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u petak je rekao kako je ostao zapanjen razinom neznanja većine europskih lidera o političkom stanju u Bosni i Hercegovini „gdje je status Hrvata grozan”.

Milanović je na Brijunima bio domaćin slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i austrijskom predsjedniku Alexanderu Van der Bellenu, u sklopu Trilaterale.

Format Trilaterale pokrenut je 2014. u Beču te se od tada odvija jednom godišnje u jednoj od triju zemalja. Susret na Brijunima treći je u Hrvatskoj, nakon Varaždina 2016. i Šibenika 2019. godine.

Glavne teme trojice čelnika koji su na Brijunima dva dana bile su posljedice rata u Ukrajini i situacija na zapadnom Balkanu, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, javila je Hina.

Hrvatski predsjednik je rekao da je BiH već godinama izvan fokusa zapada, pa su odluke koje su po svojoj prirodi „dalekosežne za kvalitetu života i odnose među konstitutivnim narodima” u toj zemlji prepuštene onima koji po razini odgovornosti to ne bi trebali činiti.

Te odluke s „negativnim učinkom za Hrvate u BiH” donose se dok „ljudi u Europi koji čine razliku” ili mogu utjecati „nemaju pojma” o tome.

– Dvojica mojih kolega i prijatelja o tome znaju više, jer su bliže tom prostoru i jer im svakom prilikom govorim o tome – rekao je Milanović o predsjedniku Slovenije i Austrije, „ali sam isto tako ostao zapanjen razinom neznanja koje srećem kod većine europskih lidera – ljudi ne znaju ništa o tome”.

Milanović je rekao da je to zadatak za hrvatsku diplomaciju i visoku politiku: „To je jedino što možemo”.

– To neznanje, jedan hladni manjak interesa onih koji bi mogli učiniti tu razliku baš me boli – naglasio je predsjednik RH.

O zalaganju za blokiranje članstva Švedske i Finske u NATO savezu ako se ne osiguraju politička prava Hrvata u BiH Milanović je rekao da to ne radi „da nekome napakosti, nego da pomogne onima koji na drugi način tu pomoć ne mogu dobiti”, pa i pod cijenu da se „zamjeri nekom izvan Hrvatske”.

BiH preko reda

Pahor je na Brijunima rekao da se godinama zalaže da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU-u preko reda „kako bi se izvukla iz tog začaranog kruga u kojem nema nikakvog napretka”. Slovenski predsjednik je naglasio kako je proširenje geopolitičko pitanje, što se pokazalo invazijom na Ukrajinu nakon koje europski lideri zagovaraju ubrzanje ukrajinskog puta prema članstvu, što se može primijeniti i na BiH.

– Mislim da nije moguće ne vidjeti zaplete na Balkanu u kontekstu Ukrajine i da pomognemo tamo gdje možemo – rekao je slovenski predsjednik.

– Europska perspektiva je jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom Balkanu – istaknuo je Pahor, upozorivši da će se odgađanjem proširenja otvoriti prostor nacionalizmima i politikama koje će stremiti promjenama granica, što može biti opasno ne samo za Balkan, nego i šire.

Slovenski predsjednik smatra „velikom srećom” da se NATO širio brže od EU-a te da sad uključuje Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.

Austrijski predsjednik rekao je kako stanovnici zemalja zapadnog Balkana moraju osjetiti da je sam proces pristupanja EU-u donio prednosti tijekom pregovora i da on mora biti „povezan s konkretnim koristima”.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u petak je rekao kako je ostao zapanjen razinom neznanja većine europskih lidera o političkom stanju u Bosni i Hercegovini „gdje je status Hrvata grozan”.

Milanović je na Brijunima bio domaćin slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i austrijskom predsjedniku Alexanderu Van der Bellenu, u sklopu Trilaterale.

Format Trilaterale pokrenut je 2014. u Beču te se od tada odvija jednom godišnje u jednoj od triju zemalja. Susret na Brijunima treći je u Hrvatskoj, nakon Varaždina 2016. i Šibenika 2019. godine.

Glavne teme trojice čelnika koji su na Brijunima dva dana bile su posljedice rata u Ukrajini i situacija na zapadnom Balkanu, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, javila je Hina.

Hrvatski predsjednik je rekao da je BiH već godinama izvan fokusa zapada, pa su odluke koje su po svojoj prirodi „dalekosežne za kvalitetu života i odnose među konstitutivnim narodima” u toj zemlji prepuštene onima koji po razini odgovornosti to ne bi trebali činiti.

Te odluke s „negativnim učinkom za Hrvate u BiH” donose se dok „ljudi u Europi koji čine razliku” ili mogu utjecati „nemaju pojma” o tome.

– Dvojica mojih kolega i prijatelja o tome znaju više, jer su bliže tom prostoru i jer im svakom prilikom govorim o tome – rekao je Milanović o predsjedniku Slovenije i Austrije, „ali sam isto tako ostao zapanjen razinom neznanja koje srećem kod većine europskih lidera – ljudi ne znaju ništa o tome”.

Milanović je rekao da je to zadatak za hrvatsku diplomaciju i visoku politiku: „To je jedino što možemo”.

– To neznanje, jedan hladni manjak interesa onih koji bi mogli učiniti tu razliku baš me boli – naglasio je predsjednik RH.

O zalaganju za blokiranje članstva Švedske i Finske u NATO savezu ako se ne osiguraju politička prava Hrvata u BiH Milanović je rekao da to ne radi „da nekome napakosti, nego da pomogne onima koji na drugi način tu pomoć ne mogu dobiti”, pa i pod cijenu da se „zamjeri nekom izvan Hrvatske”.

BiH preko reda

Pahor je na Brijunima rekao da se godinama zalaže da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU-u preko reda „kako bi se izvukla iz tog začaranog kruga u kojem nema nikakvog napretka”. Slovenski predsjednik je naglasio kako je proširenje geopolitičko pitanje, što se pokazalo invazijom na Ukrajinu nakon koje europski lideri zagovaraju ubrzanje ukrajinskog puta prema članstvu, što se može primijeniti i na BiH.

– Mislim da nije moguće ne vidjeti zaplete na Balkanu u kontekstu Ukrajine i da pomognemo tamo gdje možemo – rekao je slovenski predsjednik.

– Europska perspektiva je jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom Balkanu – istaknuo je Pahor, upozorivši da će se odgađanjem proširenja otvoriti prostor nacionalizmima i politikama koje će stremiti promjenama granica, što može biti opasno ne samo za Balkan, nego i šire.

Slovenski predsjednik smatra „velikom srećom” da se NATO širio brže od EU-a te da sad uključuje Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.

Austrijski predsjednik rekao je kako stanovnici zemalja zapadnog Balkana moraju osjetiti da je sam proces pristupanja EU-u donio prednosti tijekom pregovora i da on mora biti „povezan s konkretnim koristima”.