Otišao bih, možda bih izrazio žaljenje, možda bih položio cvijeće, ne znam. Ali ova brzina dizanja optužnice, to je neozbiljno i nije dobro. Trideset godina nisu znali ništa i sad im je trebalo mjesec dana da predlože optužnicu…To smrdi na namještanje. A možda je stvarno bio zločin, ne znam, dodao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović

Predsjednik RH Zoran Milanović rekao je da mu optužnica protiv pripadnika 103. brigade HVO u Derventi za ratne zločine nad civilima, podignuta nedugo nakon njegovog posjeta toj općini u Bosni i Hercegovini, “smrdi na namještanje” i da je znao išta o tom navodnom zločinu, da bi drukčije pristupio posjetu. Hrvatski predsjednik bio je u posjetu Derventi 25. ožujka, a tom prigodom je uručio odličje 103. brigadi Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koja je 1992. godine sudjelovala u bitkama za obranu Bosanske Posavine od srpske agresije.

Nedugo nakon predsjednikova posjeta, podignuta je optužnica protiv pripadnika 103. brigade HVO u Derventi za ratne zločine nad srpskim civilnim stanovništvom.

Tanjug je objavio da je okružno tužiteljstvo u Doboju 12. svibnja podiglo optužnicu protiv 67-godišnjaka kojeg se tereti da je kao pripadnik 103. brigade HVO sudjelovao u ubijanju i zlostavljanju zatvorenih srpskih civila od travnja do svibnja 1992. godine u logoru u zgradi bivšeg Doma JNA u Derventi.

“Geneza zločina je geneza zločina. Ako se zločin dogodio. Ja za to ne znam. Da sam znao…Ne tvrdim da se (zločin) dogodio. I tom putu bih pristupio na neki drugi način”, rekao je Milanović u utorak novinarima.

“Otišao bih, možda bih izrazio žaljenje, možda bih položio cvijeće, ne znam. Ali ova brzina dizanja optužnice, to je neozbiljno i nije dobro. Trideset godina nisu znali ništa i sad im je trebalo mjesec dana da predlože optužnicu…To smrdi na namještanje. A možda je stvarno bio zločin, ne znam”, dodao je hrvatski predsjednik.

Derventa je među općinama u BiH iz kojih su Hrvati gotovo u cijelosti prognani.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine ondje su živjele 22 tisuće Hrvata ili 40 posto ukupnog broja stanovnika dok ih je na popisu 2013. godine bilo tek nešto više od dvije tisuće.

Otišao bih, možda bih izrazio žaljenje, možda bih položio cvijeće, ne znam. Ali ova brzina dizanja optužnice, to je neozbiljno i nije dobro. Trideset godina nisu znali ništa i sad im je trebalo mjesec dana da predlože optužnicu…To smrdi na namještanje. A možda je stvarno bio zločin, ne znam, dodao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović

Predsjednik RH Zoran Milanović rekao je da mu optužnica protiv pripadnika 103. brigade HVO u Derventi za ratne zločine nad civilima, podignuta nedugo nakon njegovog posjeta toj općini u Bosni i Hercegovini, “smrdi na namještanje” i da je znao išta o tom navodnom zločinu, da bi drukčije pristupio posjetu. Hrvatski predsjednik bio je u posjetu Derventi 25. ožujka, a tom prigodom je uručio odličje 103. brigadi Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koja je 1992. godine sudjelovala u bitkama za obranu Bosanske Posavine od srpske agresije.

Nedugo nakon predsjednikova posjeta, podignuta je optužnica protiv pripadnika 103. brigade HVO u Derventi za ratne zločine nad srpskim civilnim stanovništvom.

Tanjug je objavio da je okružno tužiteljstvo u Doboju 12. svibnja podiglo optužnicu protiv 67-godišnjaka kojeg se tereti da je kao pripadnik 103. brigade HVO sudjelovao u ubijanju i zlostavljanju zatvorenih srpskih civila od travnja do svibnja 1992. godine u logoru u zgradi bivšeg Doma JNA u Derventi.

“Geneza zločina je geneza zločina. Ako se zločin dogodio. Ja za to ne znam. Da sam znao…Ne tvrdim da se (zločin) dogodio. I tom putu bih pristupio na neki drugi način”, rekao je Milanović u utorak novinarima.

“Otišao bih, možda bih izrazio žaljenje, možda bih položio cvijeće, ne znam. Ali ova brzina dizanja optužnice, to je neozbiljno i nije dobro. Trideset godina nisu znali ništa i sad im je trebalo mjesec dana da predlože optužnicu…To smrdi na namještanje. A možda je stvarno bio zločin, ne znam”, dodao je hrvatski predsjednik.

Derventa je među općinama u BiH iz kojih su Hrvati gotovo u cijelosti prognani.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine ondje su živjele 22 tisuće Hrvata ili 40 posto ukupnog broja stanovnika dok ih je na popisu 2013. godine bilo tek nešto više od dvije tisuće.