Međunarodni sud pravde u Hagu krajem maja prošle godine obavijestio je Sakiba Softića da on više nema legitimitet da zastupa Bosnu i Hercegovinu ako bi se pristupilo zahtjevu za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, saopćio je ovaj sud.

Kako se navodi u saopćenju ovog suda objavljenom danas, sud je 25. maja 2016. primio Softićevo pismo u kojem je poslao upit o tome važi li njegov legitimitet u slučaju revizije presude u slučaju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, donesene 2007. godine.

Kako se dalje navodi u saopćenju, u pismu od 26. maja 2016. ovaj sud informirao je Softića da je potrebno njegovo novo imenovanje kao bh. agenta, koje je trebalo izvršiti Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

S obzirom na to da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije ponovo imenovalo Softića za agenta, njegov legitimitet više nije važio.

“Nijedan dokument kojim se potvrđuje imenovanje g. Softića u svrhu procesa za reviziju presude iz 2007. sud nije primio”, dodaje se u saopćenju.

Predsjednik najvišeg suda UN-a Ronny Abraham potvrdio je da je sud odbio u postupak uzeti zahtjev za reviziju upravo stoga što o imenovanju agenta, kao ni o pokretanju postupka za reviziju, nije dobio nikakvu odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao kolektivnog šefa države, navodi agencija Beta, kojoj je proslijeđena njegova izjeva.

Pisma Ivanića i Crnatka
Abraham je potvrdio da je Softić još 25. maja prošle godine pisao tom sudu pitajući je li njegovo imenovanje za pravnog zastupnika Bosne i Hercegovine u procesu protiv SR Jugoslavije iz 2002. godine još važeće za pokretanje procesa revizije presude.

“Pismom, datiranim 26. maja 2016, sekretar Suda informirao je Softića da je neophodno novo imenovanje. Sud nije dobio nikakav dokument koji bi potvrdio da je Softić imenovan u svrhu procesa za reviziju presude iz 2007”, precizirao je predsjednik Međunarodnog suda pravde.

Predsjednik Suda Abraham u današnjoj izjavi citira pisma predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića od 13. jula prošle godine i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igora Crnatka od 3. februara 2017, u kojima su obojica naglasila da “ne postoji odluka Predsjedništva BiH” o obnavljanju procesa pred Međunarodnim sudom pravde niti odluka kojom bi Softić ili bilo ko drugi bio ovlašten biti zastupnik Bosne i Hercegovine.

Nakon toga Sud u Hagu tražio je pojedinačno izjašnjavanje članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine o statusu agenta Softića, te je nakon toga i donesena odluka da se odbije zahtjev za reviziju zato što Predsjedništvo nije ponovo imenovalo agenta koji će zastupati Bosnu i Hercegovinu u postupku revizije presude.

Reakcije iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Ranije su na vanrednoj konferenciji za novinare u Banjoj Luci predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak izjavili da je odbacivanje zahtjeva za reviziju presude “pobjeda dejtonske Bosne i Hercegovine” te da se nakon toga treba baviti pitanjima, kako su rekli, vaninstitucionalnog djelovanja i paralelnih struktura u bh. institucijama.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović također je održao vanrednu konferenciju za novinare u Sarajevu, na kojoj je rekao da je Međunarodni sud pravde odlučio zalupiti vrata pred nosom onih koji traže pravdu.

Bosanskohercegovački pravni tim na čelu sa Sakibom Softićem predao je krajem februara zahtjev za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid.

Odmah je reagirao Ivanić, smatrajući da Softić nema legitimaciju da u ime Bosne i Hercegovine podnese aplikaciju za pokretanje postupka revizije presude.

Isključena odgovornost Srbije
Bosna i Hercegovina je 1993. godine podnijela tužbu zbog genocida protiv tadašnje Savezne republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) Međunarodnom sudu pravde, najvišoj sudskoj instanci u sistemu Ujedinjenih nacija.

Presuda je donesena 26. februara 2007, kad je sud u Hagu utvrdio da je genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u drugim bh. općinama, isključivši pritom odgovornost Srbije za počinjenje genocida.

Sud je utvrdio propuste Srbije u sprečavanju i kažnjavanju genocida.

Međunarodni sud pravde u Hagu krajem maja prošle godine obavijestio je Sakiba Softića da on više nema legitimitet da zastupa Bosnu i Hercegovinu ako bi se pristupilo zahtjevu za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, saopćio je ovaj sud.

Kako se navodi u saopćenju ovog suda objavljenom danas, sud je 25. maja 2016. primio Softićevo pismo u kojem je poslao upit o tome važi li njegov legitimitet u slučaju revizije presude u slučaju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, donesene 2007. godine.

Kako se dalje navodi u saopćenju, u pismu od 26. maja 2016. ovaj sud informirao je Softića da je potrebno njegovo novo imenovanje kao bh. agenta, koje je trebalo izvršiti Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

S obzirom na to da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije ponovo imenovalo Softića za agenta, njegov legitimitet više nije važio.

“Nijedan dokument kojim se potvrđuje imenovanje g. Softića u svrhu procesa za reviziju presude iz 2007. sud nije primio”, dodaje se u saopćenju.

Predsjednik najvišeg suda UN-a Ronny Abraham potvrdio je da je sud odbio u postupak uzeti zahtjev za reviziju upravo stoga što o imenovanju agenta, kao ni o pokretanju postupka za reviziju, nije dobio nikakvu odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao kolektivnog šefa države, navodi agencija Beta, kojoj je proslijeđena njegova izjeva.

Pisma Ivanića i Crnatka
Abraham je potvrdio da je Softić još 25. maja prošle godine pisao tom sudu pitajući je li njegovo imenovanje za pravnog zastupnika Bosne i Hercegovine u procesu protiv SR Jugoslavije iz 2002. godine još važeće za pokretanje procesa revizije presude.

“Pismom, datiranim 26. maja 2016, sekretar Suda informirao je Softića da je neophodno novo imenovanje. Sud nije dobio nikakav dokument koji bi potvrdio da je Softić imenovan u svrhu procesa za reviziju presude iz 2007”, precizirao je predsjednik Međunarodnog suda pravde.

Predsjednik Suda Abraham u današnjoj izjavi citira pisma predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića od 13. jula prošle godine i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igora Crnatka od 3. februara 2017, u kojima su obojica naglasila da “ne postoji odluka Predsjedništva BiH” o obnavljanju procesa pred Međunarodnim sudom pravde niti odluka kojom bi Softić ili bilo ko drugi bio ovlašten biti zastupnik Bosne i Hercegovine.

Nakon toga Sud u Hagu tražio je pojedinačno izjašnjavanje članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine o statusu agenta Softića, te je nakon toga i donesena odluka da se odbije zahtjev za reviziju zato što Predsjedništvo nije ponovo imenovalo agenta koji će zastupati Bosnu i Hercegovinu u postupku revizije presude.

Reakcije iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Ranije su na vanrednoj konferenciji za novinare u Banjoj Luci predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak izjavili da je odbacivanje zahtjeva za reviziju presude “pobjeda dejtonske Bosne i Hercegovine” te da se nakon toga treba baviti pitanjima, kako su rekli, vaninstitucionalnog djelovanja i paralelnih struktura u bh. institucijama.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović također je održao vanrednu konferenciju za novinare u Sarajevu, na kojoj je rekao da je Međunarodni sud pravde odlučio zalupiti vrata pred nosom onih koji traže pravdu.

Bosanskohercegovački pravni tim na čelu sa Sakibom Softićem predao je krajem februara zahtjev za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid.

Odmah je reagirao Ivanić, smatrajući da Softić nema legitimaciju da u ime Bosne i Hercegovine podnese aplikaciju za pokretanje postupka revizije presude.

Isključena odgovornost Srbije
Bosna i Hercegovina je 1993. godine podnijela tužbu zbog genocida protiv tadašnje Savezne republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) Međunarodnom sudu pravde, najvišoj sudskoj instanci u sistemu Ujedinjenih nacija.

Presuda je donesena 26. februara 2007, kad je sud u Hagu utvrdio da je genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u drugim bh. općinama, isključivši pritom odgovornost Srbije za počinjenje genocida.

Sud je utvrdio propuste Srbije u sprečavanju i kažnjavanju genocida.