Iako su se ranije pojavile informacije da će među novim vojnicima EUFOR-a biti i pripadnici mađarskog kontingenta, izvor iz Evropske unije potvrdio je za Klix.ba da pojačanja koja stižu narednih dana neće uključivati vojnike iz Mađarske.

Odluka o njihovom izostavljanju dolazi nakon što su bh. vlasti izrazile zabrinutost zbog stavova i poteza zvanične Budimpešte u vezi s političkom situacijom u BiH.

U posljednjih nekoliko sedmica situacija u BiH dodatno se usložnila nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao ukaze o proglašenju zakona kojima bi se zabranio rad državnih institucija na teritoriji tog entiteta. Ovi potezi izazvali su oštre reakcije zvaničnika na državnom nivou, koji su zatražili povećano prisustvo EUFOR-a kao garanta vojnog provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Dodatne tenzije izazvao je i događaj u Banjoj Luci, gdje su službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) napustili svoja radna mjesta nakon što su dobili instrukcije iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Ova situacija izazvala je zabrinutost u političkim i sigurnosnim krugovima u Sarajevu, s obzirom na to da se radi o potezu koji dovodi u pitanje autoritet državnih institucija na teritoriji ovog entiteta.

Paralelno s ovim dešavanjima, član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozvao je ambasadora Mađarske Krisztiána Pósa na hitan sastanak. Tom prilikom saopćeno mu je da BiH neće odobriti ulazak mađarskih vojno-policijskih snaga u zemlju, te da će od misije EUFOR-Althea biti zatraženo izuzimanje mađarskog kontingenta.

Ova odluka uslijedila je nakon kontroverznih izjava zamjenika ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske Leventa Mađara, koji je prilikom posjete Banjoj Luci otvoreno podržao Milorada Dodika, nazivajući optužnice protiv njega “političkom hajkom” i sugerirajući da će Mađarska stati na stranu vlasti u Republici Srpskoj u slučaju eventualnih sukoba. Ove izjave izazvale su oštre reakcije u Sarajevu, gdje su ocijenjene kao direktno miješanje u unutrašnja pitanja BiH i podrivanje suvereniteta države.

Osim toga, mađarski zvaničnici u posljednje vrijeme učestalo kritikuju Zapad zbog njegovog odnosa prema Bosni i Hercegovini, tvrdeći da međunarodna zajednica tretira BiH kao “svoju pokrajinu” i da donosi odluke o regionu bez dovoljnog razumijevanja njegove historije.

S obzirom na novonastalu situaciju, povećanje misije EUFOR-a u BiH ocijenjeno je kao preventivna mjera s ciljem očuvanja stabilnosti i sigurnosti. Nove snage EUFOR-a očekuju se u Bosni i Hercegovini 12. ili 13. marta. Prema dosadašnjim informacijama, među njima će biti vojnici iz Rumunije, Bugarske i Slovenije.

EUFOR se nije zvanično oglašavao o političkim tenzijama u BiH, ali je poručeno da misija ostaje posvećena osiguranju stabilnog i sigurnog okruženja u skladu s mandatom dobijenim od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Iako su se ranije pojavile informacije da će među novim vojnicima EUFOR-a biti i pripadnici mađarskog kontingenta, izvor iz Evropske unije potvrdio je za Klix.ba da pojačanja koja stižu narednih dana neće uključivati vojnike iz Mađarske.

Odluka o njihovom izostavljanju dolazi nakon što su bh. vlasti izrazile zabrinutost zbog stavova i poteza zvanične Budimpešte u vezi s političkom situacijom u BiH.

U posljednjih nekoliko sedmica situacija u BiH dodatno se usložnila nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao ukaze o proglašenju zakona kojima bi se zabranio rad državnih institucija na teritoriji tog entiteta. Ovi potezi izazvali su oštre reakcije zvaničnika na državnom nivou, koji su zatražili povećano prisustvo EUFOR-a kao garanta vojnog provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Dodatne tenzije izazvao je i događaj u Banjoj Luci, gdje su službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) napustili svoja radna mjesta nakon što su dobili instrukcije iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Ova situacija izazvala je zabrinutost u političkim i sigurnosnim krugovima u Sarajevu, s obzirom na to da se radi o potezu koji dovodi u pitanje autoritet državnih institucija na teritoriji ovog entiteta.

Paralelno s ovim dešavanjima, član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozvao je ambasadora Mađarske Krisztiána Pósa na hitan sastanak. Tom prilikom saopćeno mu je da BiH neće odobriti ulazak mađarskih vojno-policijskih snaga u zemlju, te da će od misije EUFOR-Althea biti zatraženo izuzimanje mađarskog kontingenta.

Ova odluka uslijedila je nakon kontroverznih izjava zamjenika ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske Leventa Mađara, koji je prilikom posjete Banjoj Luci otvoreno podržao Milorada Dodika, nazivajući optužnice protiv njega “političkom hajkom” i sugerirajući da će Mađarska stati na stranu vlasti u Republici Srpskoj u slučaju eventualnih sukoba. Ove izjave izazvale su oštre reakcije u Sarajevu, gdje su ocijenjene kao direktno miješanje u unutrašnja pitanja BiH i podrivanje suvereniteta države.

Osim toga, mađarski zvaničnici u posljednje vrijeme učestalo kritikuju Zapad zbog njegovog odnosa prema Bosni i Hercegovini, tvrdeći da međunarodna zajednica tretira BiH kao “svoju pokrajinu” i da donosi odluke o regionu bez dovoljnog razumijevanja njegove historije.

S obzirom na novonastalu situaciju, povećanje misije EUFOR-a u BiH ocijenjeno je kao preventivna mjera s ciljem očuvanja stabilnosti i sigurnosti. Nove snage EUFOR-a očekuju se u Bosni i Hercegovini 12. ili 13. marta. Prema dosadašnjim informacijama, među njima će biti vojnici iz Rumunije, Bugarske i Slovenije.

EUFOR se nije zvanično oglašavao o političkim tenzijama u BiH, ali je poručeno da misija ostaje posvećena osiguranju stabilnog i sigurnog okruženja u skladu s mandatom dobijenim od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.