Zenička Medica prezentovala je Prijedlog programa mjera za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama i djecom do 2026. godine na području Zeničko-dobojskog kantona. S lokalnim zajednicama žele ostvariti bolju saradnju na prevenciji nasilja u društvu.

U 2024. godini 55 žena i djece žrtava nasilja boravilo je u sigurnoj kući Medice Zenice, dok je u posljednje tri godine njih 160 potražilo i dobilo zaštitu. Osim smještaja u sigurnu kuću i podrške žrtvama nasilja u različitim aspektima, važno je raditi na boljoj saradnji sa lokalnim zajednicama.

“Kada je u pitanju prevencija nasilja i borba protiv nasilja, ZDK je bio primjer dobre prakse kako se može raditi na polju prevencije. Međutim, tu imamo jednu stagnaciju unazad 5 godina, a to su pokazatelji da u lokalnim zajednicama nemamo aktivna kordinaciona tijela”, izjavila je Sabiha Husić, direktorica Medice Zenica.

Kako piše Federalna.ba, Zeničko-dobojski kanton gotovo 15 godina ima potpisan protokol o saradnji uz finansijsku podršku te se na godišnjem nivou izdvaja 130.000 KM za funkcioniranje sigurne kuće.

“Ministarstvo rada, socijalne politike i izbjeglica nositelj je svih programa i mjera za suzbijanje nasilja u porodici. Bitno je napomenuti da je ovo interresorni problem i općenito problem našeg društva, kako ZDK tako i BiH, i veoma je bitno da se uključe svi nivoi vlasti prilikom rješavanja bitnih društvenih pitanja kao što je ovo”, kazao je ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK-a Antonio Šimunović (HDS).

Problem nasilja u porodici je višeslojan i podrazumijeva odgovornost svih institucija zaduženih za pomoć žrtvama, ali i rad sa nasilnicima. Centri za socijalni rad uz policijske stanice su zaduženi za provođenje zaštitnih mjera koje izriču sudovi.

“Složio bih se sa time da je dosta centara u Federaciji potkapacitirano, posebno kad je riječ o stručnom kadru, i da tu nedostaje onaj preventivni dio priče. Rrevencija je ono što centri ne rade u onoj mjeri kako bi trebalo da rade, kako bi ovakve pojave pokušale da se svedu na minimum”, ističe Osman Salkić, direktor Centra za socijalni rad Breza.

Uključenost svih relevantnih institucija je od ključnog značaja. I to je svakako primjer koji se tiče zaštite od prijavljivanja nasilja, pa do zbrinjavanja u sigurnu kuću, ali je veliki problem i izazov šta poslije sigurne kuće.

“Medica Zenica je, u saradnji sa magazinom Gracija i Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, pokrenula Razvojni program za žene koje izlaze iz sigurne kuće. To je razvojni program gdje želimo podržati sve žene sa područja FBiH koje izlaze iz sigurnih kuća, nakon procesa oporavka, a da ne budu prisiljene da se ponovo vrate počiniocu”, objašnjava Husić.

Prijedlog dvogodišnjeg plana sačinjavaju mjere koje su usklađene sa preporukama Grevio komiteta i planiraju brzu i efikasnu zaštitu žrtvama nasilja te prevenciju i koordinaciju. No, preostalo je da predložene mjere usvoji i kantonalna Vlada.

Zenička Medica prezentovala je Prijedlog programa mjera za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama i djecom do 2026. godine na području Zeničko-dobojskog kantona. S lokalnim zajednicama žele ostvariti bolju saradnju na prevenciji nasilja u društvu.

U 2024. godini 55 žena i djece žrtava nasilja boravilo je u sigurnoj kući Medice Zenice, dok je u posljednje tri godine njih 160 potražilo i dobilo zaštitu. Osim smještaja u sigurnu kuću i podrške žrtvama nasilja u različitim aspektima, važno je raditi na boljoj saradnji sa lokalnim zajednicama.

“Kada je u pitanju prevencija nasilja i borba protiv nasilja, ZDK je bio primjer dobre prakse kako se može raditi na polju prevencije. Međutim, tu imamo jednu stagnaciju unazad 5 godina, a to su pokazatelji da u lokalnim zajednicama nemamo aktivna kordinaciona tijela”, izjavila je Sabiha Husić, direktorica Medice Zenica.

Kako piše Federalna.ba, Zeničko-dobojski kanton gotovo 15 godina ima potpisan protokol o saradnji uz finansijsku podršku te se na godišnjem nivou izdvaja 130.000 KM za funkcioniranje sigurne kuće.

“Ministarstvo rada, socijalne politike i izbjeglica nositelj je svih programa i mjera za suzbijanje nasilja u porodici. Bitno je napomenuti da je ovo interresorni problem i općenito problem našeg društva, kako ZDK tako i BiH, i veoma je bitno da se uključe svi nivoi vlasti prilikom rješavanja bitnih društvenih pitanja kao što je ovo”, kazao je ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK-a Antonio Šimunović (HDS).

Problem nasilja u porodici je višeslojan i podrazumijeva odgovornost svih institucija zaduženih za pomoć žrtvama, ali i rad sa nasilnicima. Centri za socijalni rad uz policijske stanice su zaduženi za provođenje zaštitnih mjera koje izriču sudovi.

“Složio bih se sa time da je dosta centara u Federaciji potkapacitirano, posebno kad je riječ o stručnom kadru, i da tu nedostaje onaj preventivni dio priče. Rrevencija je ono što centri ne rade u onoj mjeri kako bi trebalo da rade, kako bi ovakve pojave pokušale da se svedu na minimum”, ističe Osman Salkić, direktor Centra za socijalni rad Breza.

Uključenost svih relevantnih institucija je od ključnog značaja. I to je svakako primjer koji se tiče zaštite od prijavljivanja nasilja, pa do zbrinjavanja u sigurnu kuću, ali je veliki problem i izazov šta poslije sigurne kuće.

“Medica Zenica je, u saradnji sa magazinom Gracija i Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, pokrenula Razvojni program za žene koje izlaze iz sigurne kuće. To je razvojni program gdje želimo podržati sve žene sa područja FBiH koje izlaze iz sigurnih kuća, nakon procesa oporavka, a da ne budu prisiljene da se ponovo vrate počiniocu”, objašnjava Husić.

Prijedlog dvogodišnjeg plana sačinjavaju mjere koje su usklađene sa preporukama Grevio komiteta i planiraju brzu i efikasnu zaštitu žrtvama nasilja te prevenciju i koordinaciju. No, preostalo je da predložene mjere usvoji i kantonalna Vlada.