Sklapanje maloljetničkih brakova u BiH je ozbiljan društveni problem, a nedostatak statističkih podataka i sistemske organizacije, dodatno otežava cijelu situaciju i u kontekstu kažnjavanja onih koji djecu prisiljavaju na sklapanje takve vrste zajednica.
Iako je problem sklapanja maloljetničkih brakova ranije bio primarno vezan za romske zajednice, gdje su se pod plaštom tradicije, za određene svote novca prodavale maloljetne djevojčice, sada se izašlo iz tog okvira. Takva djeca u konačnici su žrtve trgovine ljudima, a iskustva iz prakse pokazuju da nesavjesni roditelji sada ugovaraju brakove i dječacima.
Iz Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle, navode da maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan problem za društvo, navodeći neke od primjera s kojima su se dosad suočili.
Kako kaže predsjednica udruženja Indira Bajramović za Klix.ba, zabilježen je primjer gdje je majka prodala kćerku za tri hiljade KM, druga je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćerku zamijenio za litar rakije.
“Kada dođe u zajednicu, tu djevojčicu čeka ono što treba raditi jedna odrasla žena, rano postaje majka, ne biva obrazovana te samim tim nije konkurentna na tržištu rada. U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci. Važno je skrenuti pažnju na činjenicu da se to više ne radi samo u romskim zajednicama već i u svim ostalim. Šta više, u posljednje vrijeme više je maloljetničkih brakova u neromskim zajednicama”, kaže Bajramović.
Na maloljetničke brakove tjeraju i dječake
Prema dosadašnjoj praksi, na sklapanje maloljetničkih brakova više se ne tjeraju samo djevojčice, nego i dječaci. U sprečavanju takve pojave veliku ulogu imaju centri za socijalni rad, koji nerijetko dobijaju informacije o potencijalnom dogovoru za sklapanje maloljetničkog braka.
“Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i kazna zatvora. Drugo iskustvo je da smo uspjeli kroz neke druge predmete i socijalno davanje, zaključiti i otkriti da se radi o maloljetničkom braku i onda djelujemo u saradnji sa policijom”, kaže direktorica Centra za socijalni rad Lukavac Amira Hodžić.
Iako je riječ o krivičnim djelima i kazne su propisane zakonima, sklapanje bračne zajednice između maloljetnika, u Bosni i Hercegovini se dešava i dalje.
“Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili zajednicama koje žive na rubu ili onima koje su na neki način diskriminirane, koje nisu integrirane u društvu i tako dalje. Takve stvari prođu ispod radara jer socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava pa ne reagiraju”, kaže Samir Arnaut iz Terenskog centra OSCE-a u Tuzli.
O ovoj temi se govorilo tokom okruglog stola u Tuzli, kojeg je organizovala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, a učesnici su razmatrali pravne i socijalne aspekte prepoznavanja i razumijevanja fenomena maloljetničkih brakova u kontekstu naše zemlje i Tuzlanskog kantona.
Ukazano je na važnost postojanja statističkih podataka u kontekstu broja sklopljenih maloljetničkih brakova i sistemske organizacije, što bi pomoglo u otkrivanju onih koji djecu prisiljavaju na brak te njihovog adekvatnog kažnjavanja.
Zakonski propisane kazne
Inače, prema porodičnim zakonima Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko Distrikta, maloljetnim osobama nije dozvoljeno sklapanje braka, osim kada se radi o osobi sa navršenih 16 godina života, a za koju se utvrdi da je fizički i psihički sposobna da vrši prava i dužnosti koje nastaju u bračnoj zajednici.
Krivičnim zakonom FBiH i Brčko Distrikta predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja, odnosno staratelja koji maloljetnoj osobi to omogući ili je na to navede.
Također, spomenutim zakonom na području FBiH i Brčko Distrikta za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Krivični zakon RS za punoljetnu osobu koje živi u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina i roditelja, odnosno staratelja koji je to omogućio, predviđena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine, a ako roditelj ili staratelj omogući brak maloljetnika iz koristoljublja, za to je zaprijećena kazna do tri godine zatvora.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
