Visokopozicionirane diplomate u Briselu navode da su sankcije za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (SNSD) malo vjerovatne, ali da se razmišljanje značajno promijenilo u odnosu na prije godinu dana.

Dok prije dvije godine sankcije uopće nisu bile predmet razmišljanja, sada postoji više podrške. Problem za Evropsku uniju predstavlja to što Unija ne želi da sankcioniše države koje se nalaze na putu ka EU.

Iako bi se radilo o pojedinačnim sankcijama, to bi se nekima činilo kao sankcijama protiv države. Naravno, za takve sankcije je neophodan konsenzus svih članica EU. Prije dvije godine bilo je nemoguće razmišljati o tome da će konsenzusa biti, a sada je već to moguće, saznaje Klix.ba iz diplomatskih izvora.

Ipak, diplomatski izvori navode da je Evropska komisija od novembra prošle godine donijela odluku o prekidu finansiranja projekata u RS-u. To se moglo vidjeti prilikom raspodjele sredstava iz fondova EU. Ovaj prekid finansiranja će se nastaviti.

Eventualne izmjene Krivičnog zakona RS-a, povezane i sa slobodom medija, smatraju se katastrofalnim i apsolutno neprihvatljivim. U EU postoji nezadovoljstvo zbog toga što je Ured visokog predstavnika (OHR) u proteklom periodu devet puta koristio Bonske ovlasti, jer se smatra da ako nastavi tako djelovati, država neće profunkcionisati.

Međutim, principi “5+2” su uslov za gašenje OHR-a, oko čega nema popuštanja. Pojedine države su povećale budžet za OHR, što se odavno nije desilo.

Korištenje blokada je znak da se politički lideri ne znaju politički boriti i ukoliko se blokade učestalo koriste, time će se označiti kao odmetnicima.

EU će se odazivati, ako bude poziva, da učestvuje u pregovorima o Izbornom zakonu. Ne smatra da bi asimetrični izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine bio dobro rješenje. Postojala je bojazan da će Bosna i Hercegovina zbog neprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava biti izložena kaznama.

Više različitih izvora je naglasilo da apsolutno neće biti popuštanja vezano za 14 prioriteta EU i da se oni moraju ispuniti.

Podsjećamo, sutra u Briselu razgovarat će zvaničnici Bosne i Hercegovine i EU. Bosnu i Hercegovinu će predstavljati predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ), ministar odbrane Zukan Helez (SDP) i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (SNSD).

Helez je ranije danas u izjavi za naš portal istakao da će predstaviti presjek stanja u Bosni i Hercegovini i šta je državna vlast uradila.

Visokopozicionirane diplomate u Briselu navode da su sankcije za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (SNSD) malo vjerovatne, ali da se razmišljanje značajno promijenilo u odnosu na prije godinu dana.

Dok prije dvije godine sankcije uopće nisu bile predmet razmišljanja, sada postoji više podrške. Problem za Evropsku uniju predstavlja to što Unija ne želi da sankcioniše države koje se nalaze na putu ka EU.

Iako bi se radilo o pojedinačnim sankcijama, to bi se nekima činilo kao sankcijama protiv države. Naravno, za takve sankcije je neophodan konsenzus svih članica EU. Prije dvije godine bilo je nemoguće razmišljati o tome da će konsenzusa biti, a sada je već to moguće, saznaje Klix.ba iz diplomatskih izvora.

Ipak, diplomatski izvori navode da je Evropska komisija od novembra prošle godine donijela odluku o prekidu finansiranja projekata u RS-u. To se moglo vidjeti prilikom raspodjele sredstava iz fondova EU. Ovaj prekid finansiranja će se nastaviti.

Eventualne izmjene Krivičnog zakona RS-a, povezane i sa slobodom medija, smatraju se katastrofalnim i apsolutno neprihvatljivim. U EU postoji nezadovoljstvo zbog toga što je Ured visokog predstavnika (OHR) u proteklom periodu devet puta koristio Bonske ovlasti, jer se smatra da ako nastavi tako djelovati, država neće profunkcionisati.

Međutim, principi “5+2” su uslov za gašenje OHR-a, oko čega nema popuštanja. Pojedine države su povećale budžet za OHR, što se odavno nije desilo.

Korištenje blokada je znak da se politički lideri ne znaju politički boriti i ukoliko se blokade učestalo koriste, time će se označiti kao odmetnicima.

EU će se odazivati, ako bude poziva, da učestvuje u pregovorima o Izbornom zakonu. Ne smatra da bi asimetrični izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine bio dobro rješenje. Postojala je bojazan da će Bosna i Hercegovina zbog neprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava biti izložena kaznama.

Više različitih izvora je naglasilo da apsolutno neće biti popuštanja vezano za 14 prioriteta EU i da se oni moraju ispuniti.

Podsjećamo, sutra u Briselu razgovarat će zvaničnici Bosne i Hercegovine i EU. Bosnu i Hercegovinu će predstavljati predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ), ministar odbrane Zukan Helez (SDP) i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (SNSD).

Helez je ranije danas u izjavi za naš portal istakao da će predstaviti presjek stanja u Bosni i Hercegovini i šta je državna vlast uradila.