Mađarska kompanija FGSZ pokrenula je arbitražni spor protiv Energoinvesta, BH-Gasa i Vlade Federacije BiH zbog raskida ugovora o transportu gasa preko Mađarske.

Bosna i Hercegovina je do 2021. godine dobijala ruski gas gasovodom preko Ukrajine, Mađarske i Srbije.

Ugovor s mađarskim transporterom FGSZ o transportu gasa vrijedio je do 2023. godine i naprasno je raskinut jednostranom odlukom Energoinvesta i BH-Gasa, a sve, kako je tada pravdano, zbog povoljnijeg snadbijevanja Turskim tokom.

Ugovor o prelasku na Turski tok potpisan je 30.12.2020. godine od strane Energoinvesta i uz protivljenje tadašnje uprave BH-Gasa.

Gas je nakon prelaska na Turski tok poskupio u nekoliko navrata i to za preko 100%, a cijenu svega ovoga i danas plaćaju građani i privreda FBiH.

Saglasnost Vlade FBiH o ovome prelasku na novi pravac snabdijevanja nije nikad data osim telefonske saglasnosti u kontaktu federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića i generalne direktorice Energoinvesta Bisere Hadžialjević.

U tom trenutku na snazi je bio važeći ugovor i date garancije Vlade FBiH prema FGSZ-u.

Nakon raskida ugovora sa FGSZ-om, ova kompanija pokrenula je arbitražni postupak na arbitražnom sudu u Zurichu u vrijednosti od 21 milion američkih dolara.

Kako Patria saznaje, naredne sedmice zakazana je glavna rasprava na arbitražnom sudu gdje će Energoinvest i BH-Gas (i u ime Vlade FBiH) ukrstiti pravne argumente sa FGSZ-om.

Dobri poznavatelji rada arbitražnog suda u Zurichu procjenjuju da su šanse bh. strane gotovo nikakve s obzirom na to da se radi o jednostranom raskidu ugovora koji je bio pokriven garancijama Vlade FBiH, a pravac snabdijevanja preko Beregova (Ukrajina) je i danas u funkciji za sve korisnike osim za bh. stranu koja se odlučila samovoljno preći na Turski tok.

FGSZ, koji je nekad bio u sastavu MOL-a, u ovom postupku koristit će najbolja iskustva iz postupka koji je ova kompanija vodila protiv INA-e.

Istovremeno, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je po nalogu Tužilastva Kantona Sarajevo prikupljala i saslušavala svjedoke u cilju provjere navoda iz krivičnih prijava podnesenih nakon prelaska na Turski tok.

Sve naprijed navedeno ukazuje da priča o prelasku FBiH na Turski tok nije okončana i da tek možda slijedi zaplet jer će sve zavisiti od presude arbitražnog suda u Zurichu.

Ono što je još interesantno je to da je sve obavijeno velom tajne iako su tužene dvije državne kompanije i Vlada FBiH, a vrijednost spora je 21 milion američkih dolara bez dodatnih troškova vijeća, advokata, kamata itd.

Mađarska kompanija FGSZ pokrenula je arbitražni spor protiv Energoinvesta, BH-Gasa i Vlade Federacije BiH zbog raskida ugovora o transportu gasa preko Mađarske.

Bosna i Hercegovina je do 2021. godine dobijala ruski gas gasovodom preko Ukrajine, Mađarske i Srbije.

Ugovor s mađarskim transporterom FGSZ o transportu gasa vrijedio je do 2023. godine i naprasno je raskinut jednostranom odlukom Energoinvesta i BH-Gasa, a sve, kako je tada pravdano, zbog povoljnijeg snadbijevanja Turskim tokom.

Ugovor o prelasku na Turski tok potpisan je 30.12.2020. godine od strane Energoinvesta i uz protivljenje tadašnje uprave BH-Gasa.

Gas je nakon prelaska na Turski tok poskupio u nekoliko navrata i to za preko 100%, a cijenu svega ovoga i danas plaćaju građani i privreda FBiH.

Saglasnost Vlade FBiH o ovome prelasku na novi pravac snabdijevanja nije nikad data osim telefonske saglasnosti u kontaktu federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića i generalne direktorice Energoinvesta Bisere Hadžialjević.

U tom trenutku na snazi je bio važeći ugovor i date garancije Vlade FBiH prema FGSZ-u.

Nakon raskida ugovora sa FGSZ-om, ova kompanija pokrenula je arbitražni postupak na arbitražnom sudu u Zurichu u vrijednosti od 21 milion američkih dolara.

Kako Patria saznaje, naredne sedmice zakazana je glavna rasprava na arbitražnom sudu gdje će Energoinvest i BH-Gas (i u ime Vlade FBiH) ukrstiti pravne argumente sa FGSZ-om.

Dobri poznavatelji rada arbitražnog suda u Zurichu procjenjuju da su šanse bh. strane gotovo nikakve s obzirom na to da se radi o jednostranom raskidu ugovora koji je bio pokriven garancijama Vlade FBiH, a pravac snabdijevanja preko Beregova (Ukrajina) je i danas u funkciji za sve korisnike osim za bh. stranu koja se odlučila samovoljno preći na Turski tok.

FGSZ, koji je nekad bio u sastavu MOL-a, u ovom postupku koristit će najbolja iskustva iz postupka koji je ova kompanija vodila protiv INA-e.

Istovremeno, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je po nalogu Tužilastva Kantona Sarajevo prikupljala i saslušavala svjedoke u cilju provjere navoda iz krivičnih prijava podnesenih nakon prelaska na Turski tok.

Sve naprijed navedeno ukazuje da priča o prelasku FBiH na Turski tok nije okončana i da tek možda slijedi zaplet jer će sve zavisiti od presude arbitražnog suda u Zurichu.

Ono što je još interesantno je to da je sve obavijeno velom tajne iako su tužene dvije državne kompanije i Vlada FBiH, a vrijednost spora je 21 milion američkih dolara bez dodatnih troškova vijeća, advokata, kamata itd.