Od pokvarene hrane, pokazuje istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje u svijetu umire nekoliko miliona ljudi, a najpogođenija područja su Afrika i jugoistočna Azija.
Svakog ljeta mnogi građani obraćaju se doktoru zbog problema uzrokovanih konzumiranjem pokvarenih, odnosno zdravstveno neispravnih namirnica, a nisu rijetki ni slučajevi težih trovanja hranom. Naime, visoke ljetne temperature, kao i visoki stepen vlažnosti zraka, uvjeti su za rast i razmnožavanje štetnih mikroorganizama u hrani koja može biti onečišćena u bilo kojoj proizvodnoj fazi – od tvornice do stola.
Najčešći simptomi trovanja hranom su proljev, povraćanje, povišena temperatura, grčevi u trbuhu, glavobolja te groznica, pri čemu kod pacijenta nastaje problem uslijed gubitka tekućine, navodi infektolog prof. dr. sc. Boris Dželalija,a prenosi Novi list.
“Takvom je bolesniku jako važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu, što često biva otežano jer bolesnik tekućinu gubi zbog neprekidnog povraćanja i proljeva. Zbog toga se preporučuje da se oboljelome ne daju odjednom veće količine tekućine, nego po gutljaj svakih desetak minuta”, savjetuje dr. Dželalija i pojašnjava kako dolazi do trovanja:
“Do trovanja dolazi kad osoba pojede hranu zaraženu mikroorganizmima koji izazivaju infekciju crijeva ili želudca (stafilokok), a razmnožavaju se u hrani dok ona stoji na toplom ili neadekvatnom mjestu za čuvanje hrane (iznad 8 stupnjeva Celzija). Upravo zbog toga ljeti su češća trovanja hranom, jer razvoju mikroorganizama pogoduje i vanjska temperatura. Osim izravno preko hrane, bakterije se u organizam mogu prenijeti i putem prljavih ruku, prljavog posuđa, pribora za jelo, radnih površina i slično”, upozorava dr. Boris Dželalija.
Rizične namirnice
“Određene namirnice predstavljaju veći rizik. To su prije svega sva jela koja imaju veći udio vode u sebi, zatim ugljikohidrata i bjelančevina koji su pogodni za rast mikroorganizama. Putem jaja najčešće se prenosi salmonela. Najbolje je jesti nešto konkretno i prepoznatljivo. Treba, također obratiti pažnju na svježinu morskih plodova koje se često konzumira tijekom ljeta, naročito na školjke.
Uz meso i mesne prerađevine, ribu i školjke, osjetljive namirnice su i svi mliječni proizvodi, koji ako se konzumiraju zdravstveno neispravni često uzrokuju proljev, koji je tijekom ljeta češća pojava. Tome su razlozi naročito vanjski uvjeti poput visokih temperatura, nedovoljne higijenske mjere kod osoba koje pripremaju, kao i kod osoba koje konzumiraju hranu, ali i iscrpljenost organizma zbog sunčanja i slično.
Bakterije salmonele i kampilobakter su najčešći uzročnici proljeva. Jedina značajna pojava koja se inače javlja svakog ljeta je pojava bolesti obilježene vrućicom, povraćanjem s ili bez proljeva koja se javlja u mlađih odraslih osoba u zajedničkom kućanstvu. Naime, vjerojatno se radi o enterovirusnim infekcijama koje, osim navedenih simptoma, mogu dovesti i do kliničkih simptoma meningitisa (virusni meningitis) praćenih jakom glavoboljom, vrućicom i povraćanjem. Aktualno se radi o sporadičnim slučajevima, što ne isključuje i epidemijsku pojavnost i razmjere”, ističe dr. Dželalija.
Preporučuje se kupačima, također da se nakon kupanja obvezno tuširaju, a uz pranje ruku, posebno treba voditi računa da se voće i povrće prije jela dobro opere, a oprez je potreban i kod konzumacije sladoleda.
Oprez na pikniku
U slučaju da bolesnik otrovan hranom odbija unošenje tekućine, potrebno ga je hitno odvesti u najbližu ambulantu, dom zdravlja ili u bolnicu gdje će dobiti infuziju. U lakšim slučajevima pomažu lijekovi za povraćanje, a u težima je nužna hospitalizacija gdje će se pacijentu hrana iz želuca izbaciti klistirom. O primjeni antibiotika odlučuje doktor, savjetuje dr. Boris Dželalija, navodeći još da je u razdoblju nakon trovanja hranom nužna dijeta. Tokom dana u nekoliko se navrata piju manje količine čaja, najčešće od šipka, kamilice i crnog čaja. Od konkretnih obroka prvih dana dopušteni su samo supa i dvopek, a nakon što se želudac smiri preporučuje se kuhana riža, pire krompir i bijelo meso.
Ljeto je, dakle, razdoblje kad je o kvaliteti namirnica potrebno voditi još više računa – o njihovom adekvatnom čuvanju, temeljitoj obradi, kao i o higijeni tokom pripreme jela.
Jedan od razloga češćeg kvarenja namirnica tijekom ljeta je i činjenica da se hrana često priprema na otvorenome prilikom pravljenja roštilja, ili se nosi sobom na piknike, izlete, kampiranja u prirodi, pa i na godišnje odmore, čime se smanjuje mogućnost kontrolirane pripreme jela u kuhinji, gdje je bolja dostupnost tekuće vode i hlađenja. U takvim prilikama treba paziti i na to da je, primjerice, meso na roštilju dovoljno ispeče jer djelomično pečeno, odnosno skuhano meso omogućava preživljavanje bakterija i postaje opasno za konzumenta.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
