Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović, jedan od učesnika mirovnih pregovora u Dejtonu osvrnuo se na “opću hajku na visokog predstavnika Christiana Schmidta koja ne jenjava u entitetu RS”.

Lazović kaže kako “mnogi zvaničnici, bitni i nebitni, ne propuštaju priliku da u svakom javnom nastupu negiraju status visokog predstavnika u BiH”.

“Pozivaju se na činjenicu da Vijeće sigurnosti UN-a prilikom prihvatanja gospodina Schmidta za visokog predstavnika u BiH nije donijelo posebnu rezoluciju. Kao papagaji ponavljaju tu činjenicu, a izostaje adekvatan odgovor iz OHR-a kao i od strane političkih partija koje sarađuju sa visokim predstavnikom.

Optužbe iz RS-a prema Schmidtu su, prije svega, politički motivirane. Realnost je drugačija. Slijedeće činjenice govore da se status visokog predstavnika u BiH ne može dovoditi u pitanje.

Prvo, u uvodnom dijelu Dejtonskog mirovnog sporazuma se naglašava značaj uloge visokog predstavnika u BiH. U članu 8. se kaže:”Strane pozdravljaju i prihvataju aranžmane koji su napravljeni u vezi sa implemantacijom ovog mirovnog rješenja, uključujući posebno one koje se tiču civilne implementacije, kao što je izloženo u Aneksu 10. ( Visoki predstavnik)

Potpisnici u ime Strana potpisnica su: Alija Izetbegović u ime BiH, Franjo Tuđman u ime Hrvatske i Slobodan Milošević u ime SR Jugoslavije. Između ostalog, zbog ovog potpisa aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je prihvatio Schmidta kao visokog predstavnika u BiH.

Drugo, u Aneksu 10 – Visoki predstavnik – u članu 2. se kaže: “Strane zahtijevaju imenovanje visokog predstavnika, koji će biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a”. Dakle, ne navodi se obaveza da će imenovanje zahtijevati i donošenje posebne rezolucije Vijeća sigurnosti već se njegovo imenovanje vrši u skladu sa, već postojećim, prethodno donešenim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.

Treće, s obzirom da u RS-u tvrde da Rusija i Kina ne prihvataju Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH treba ih podsjetiti na važnu činjenicu. Prilikom davanja mandata Schmidtu na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, Rusija i Kina su podnijele Rezoluciju kojom se tražilo da se mandat visokog predstavnika smanji na godinu dana. Dakle, nisu tražili da se ukine mandat visokog predstavnika već da se njegov mandat ograniči na godinu dana.

Njihova Rezolucija je odbijena od strane svih drugih članica Vijeća sigurnosti. Ove činjenice govore da Rusija i Kina prihvataju status visokog predstavnika u BiH ali su smatrali da mu se mandat treba vremenski smanjiti. Sve ove činjenice jasno govore da Christian Schmidt ima podršku Vijeća sigurnosti UN-a i da se njegova pozicija visokog predstavnika u BiH ne može dovoditi u pitanje”, zaključuje Lazović.

Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović, jedan od učesnika mirovnih pregovora u Dejtonu osvrnuo se na “opću hajku na visokog predstavnika Christiana Schmidta koja ne jenjava u entitetu RS”.

Lazović kaže kako “mnogi zvaničnici, bitni i nebitni, ne propuštaju priliku da u svakom javnom nastupu negiraju status visokog predstavnika u BiH”.

“Pozivaju se na činjenicu da Vijeće sigurnosti UN-a prilikom prihvatanja gospodina Schmidta za visokog predstavnika u BiH nije donijelo posebnu rezoluciju. Kao papagaji ponavljaju tu činjenicu, a izostaje adekvatan odgovor iz OHR-a kao i od strane političkih partija koje sarađuju sa visokim predstavnikom.

Optužbe iz RS-a prema Schmidtu su, prije svega, politički motivirane. Realnost je drugačija. Slijedeće činjenice govore da se status visokog predstavnika u BiH ne može dovoditi u pitanje.

Prvo, u uvodnom dijelu Dejtonskog mirovnog sporazuma se naglašava značaj uloge visokog predstavnika u BiH. U članu 8. se kaže:”Strane pozdravljaju i prihvataju aranžmane koji su napravljeni u vezi sa implemantacijom ovog mirovnog rješenja, uključujući posebno one koje se tiču civilne implementacije, kao što je izloženo u Aneksu 10. ( Visoki predstavnik)

Potpisnici u ime Strana potpisnica su: Alija Izetbegović u ime BiH, Franjo Tuđman u ime Hrvatske i Slobodan Milošević u ime SR Jugoslavije. Između ostalog, zbog ovog potpisa aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je prihvatio Schmidta kao visokog predstavnika u BiH.

Drugo, u Aneksu 10 – Visoki predstavnik – u članu 2. se kaže: “Strane zahtijevaju imenovanje visokog predstavnika, koji će biti imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a”. Dakle, ne navodi se obaveza da će imenovanje zahtijevati i donošenje posebne rezolucije Vijeća sigurnosti već se njegovo imenovanje vrši u skladu sa, već postojećim, prethodno donešenim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.

Treće, s obzirom da u RS-u tvrde da Rusija i Kina ne prihvataju Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH treba ih podsjetiti na važnu činjenicu. Prilikom davanja mandata Schmidtu na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, Rusija i Kina su podnijele Rezoluciju kojom se tražilo da se mandat visokog predstavnika smanji na godinu dana. Dakle, nisu tražili da se ukine mandat visokog predstavnika već da se njegov mandat ograniči na godinu dana.

Njihova Rezolucija je odbijena od strane svih drugih članica Vijeća sigurnosti. Ove činjenice govore da Rusija i Kina prihvataju status visokog predstavnika u BiH ali su smatrali da mu se mandat treba vremenski smanjiti. Sve ove činjenice jasno govore da Christian Schmidt ima podršku Vijeća sigurnosti UN-a i da se njegova pozicija visokog predstavnika u BiH ne može dovoditi u pitanje”, zaključuje Lazović.