Samo tri pjesme sa vaše muzičke playliste su dovoljne da bi vas neko identifikovao – opisao, tvrdi nova studija.

Istraživači u Izraelu proveli su eksperimente kako bi utvrdili može li se izbor pjesama povezati sa njihovim slušaocima, čak i bez poznavanja njihovog muzičkog ukusa.

Otkrili su da su studenti dodiplomskih studija mogli prepoznati ljude kroz samo tri muzička djela – ali stručnjaci nisu utvrdili kako su to učinili.

– Nalazi su zabrinjavajući jer bi muzički streaming giganti, koji su najpopularniji na internetu, mogli potencijalno identifikovati anonimne korisnike što predstavlja značajnu prijetnju otkrivanju privatnosti – kažu stručnjaci.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Telematics and Informatics, proveli su dr. Ori Leshman sa Univerziteta u Tel Avivu i dr Ron Hirschprung sa Univerziteta Ariel.

– Muzika može postati oblik karakterizacije, pa čak i identifikator. Komercijalnim kompanijama poput Googlea i Spotify-a muzički odabir pruža dodatne i detaljnije informacije o nama kao korisnicima ovih platformi. U digitalnom svijetu u kojem danas živimo, ovi rezultati imaju dalekosežne implikacije na kršenje privatnosti, pogotovo jer se informacije o ljudima mogu zaključiti iz potpuno neočekivanog izvora, koji stoga nema zaštitu od takvih kršenja – kažu autori.

Studija tima obuhvatila je oko 150 mladih ljudi koji su bili studenti dodiplomskih studija podijeljenih u četiri grupe od oko 35 ljudi.

Članovi grupa nisu se međusobno poznavali – nisu imali dovoljno informacija jedni o drugima – i nisu prethodno poznavali međusobni muzički ukus.

U svakoj grupi od pet sudionika zatraženo je da anonimno odaberu tri najdraže pjesme ili muzička djela sa svoje omiljene muzičke playliste. Ostali učesnici svake grupe morali su identifikovati ovih pet osoba na osnovu samo tri odabrane pjesme.

– Mogli su se vidjeti, ali identifikovani subjekti bili su odvojeni od grupe i nisu mogli dati bilo kakve tragove mimikom – izjavio je dr. Hirschprung za MailOnline.

Dakle, učesnici su znali kako fizički izgledaju, ali prethodno nisu smjeli razgovarati. Muzički odabiri su bili vrlo raznovrsni, od klasičnog rocka i popa, uključujući Beatlese, Pink Floyd, Beyonce i Arianu Grande, kao i staru i novu izraelsku muziku i internacionalni Hip-Hop, poput Kendricka Lamara i Eminema.

Rezultati su pokazali da su učesnici mogli da se identifikuju u skladu sa svojim muzičkim ukusom na vrlo visokom nivou, i to čak između 80% i 100%. Istraživači nisu sigurni kako su to učinili – iako je MailOnline sugerisao da je izgled učesnika mogao biti snažan faktor.

– Definisanje faktora koji se koriste u procesu identifikacije vrlo je dobro pitanje na koje trenutno nemamo odgovor. Naša hipoteza je bila da muzički odabiri mogu dovesti do identifikacije, a to je dokazalo i naše istraživanje. U daljnjem istraživanju koje trenutno provodimo, pokušavamo postići veći napredak i pozabaviti se ovim pitanjem – rekao je dr. Hirschprung.

Uobičajeni način zaštite našeg identiteta kada koristimo mrežne usluge je uklanjanje određenih identifikatora, kao što su ime ili adresa, i sl. – nešto što se naziva „anonimizacija”. Međutim, ovaj pristup je previše “naivan”, kažu autori studije, jer je u mnogim slučajevima omogućena ponovna identifikacija na osnovu onoga što nazivaju “kvazi identifikatorima”.

Kvazi-identifikatori su podaci koji opisuju pojedinca, ali za njega nisu jedinstveni, kao što je npr. njegova dob.

Npr., u medicinskom kartonu, čak i ako je skup podataka anonimiziran, postoji rizik od ponovne identifikacije osobe na osnovu kvazi-identifikatora poput starosti i krvnog pritiska.

– U ovom istraživanju ispitujemo zanimljiv i neočekivan novi kvazi identifikator – muzički odabir pojedinca koji predstavlja njihove muzičke sklonosti – kažu autori.

Spotify, jedan od muzičkih streaming giganata koji se spominje u studiji, anonimizira lične podatke svojih korisnika ako ih zatraže.

U svojoj politici privatnosti, firma ga priznaje, zajedno sa svojim reklamnim partnerima, “može obrađivati ​​određene lične podatke” kako bi pomogla “razumjeti” interese ili preferencije za prikazivanje relevantnih reklama.

– Streaming agenti mogu ukrštavati podatke (sa Googleom, Facebookom i sl.) i na taj način postići uklanjanje anonimnosti – rekao je dr. Hirschprung.

– Ova tehnika je široko demonstrirana i koristi se u drugim domenima; stoga je naša tvrdnja da su odabiri muzike i pjesama kvazi identifikatori revolucionarna – dodao je Hirschprung.

Radi komentara u vezi sa ovom studijom MailOnline je kontaktirao Apple, Spotify i Google, koji je ujedno i vlasnik YouTubea.

Google-ov glasnogovornik je rekao u izjavi: ‘Informacije koje prikupljamo koristimo za prilagodbu naših usluga (za svoje korisnike), uključujući davanje preporuka, personaliziranje rezultata pretraživanja i posluživanje relevantnih reklama.

– Iako ove reklame pomažu u finansiranju naših usluga i čine ih besplatnima za sve, vaši lični podaci se ne prodaju – dodao je glasnogovornik Google-a.

Samo tri pjesme sa vaše muzičke playliste su dovoljne da bi vas neko identifikovao – opisao, tvrdi nova studija.

Istraživači u Izraelu proveli su eksperimente kako bi utvrdili može li se izbor pjesama povezati sa njihovim slušaocima, čak i bez poznavanja njihovog muzičkog ukusa.

Otkrili su da su studenti dodiplomskih studija mogli prepoznati ljude kroz samo tri muzička djela – ali stručnjaci nisu utvrdili kako su to učinili.

– Nalazi su zabrinjavajući jer bi muzički streaming giganti, koji su najpopularniji na internetu, mogli potencijalno identifikovati anonimne korisnike što predstavlja značajnu prijetnju otkrivanju privatnosti – kažu stručnjaci.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Telematics and Informatics, proveli su dr. Ori Leshman sa Univerziteta u Tel Avivu i dr Ron Hirschprung sa Univerziteta Ariel.

– Muzika može postati oblik karakterizacije, pa čak i identifikator. Komercijalnim kompanijama poput Googlea i Spotify-a muzički odabir pruža dodatne i detaljnije informacije o nama kao korisnicima ovih platformi. U digitalnom svijetu u kojem danas živimo, ovi rezultati imaju dalekosežne implikacije na kršenje privatnosti, pogotovo jer se informacije o ljudima mogu zaključiti iz potpuno neočekivanog izvora, koji stoga nema zaštitu od takvih kršenja – kažu autori.

Studija tima obuhvatila je oko 150 mladih ljudi koji su bili studenti dodiplomskih studija podijeljenih u četiri grupe od oko 35 ljudi.

Članovi grupa nisu se međusobno poznavali – nisu imali dovoljno informacija jedni o drugima – i nisu prethodno poznavali međusobni muzički ukus.

U svakoj grupi od pet sudionika zatraženo je da anonimno odaberu tri najdraže pjesme ili muzička djela sa svoje omiljene muzičke playliste. Ostali učesnici svake grupe morali su identifikovati ovih pet osoba na osnovu samo tri odabrane pjesme.

– Mogli su se vidjeti, ali identifikovani subjekti bili su odvojeni od grupe i nisu mogli dati bilo kakve tragove mimikom – izjavio je dr. Hirschprung za MailOnline.

Dakle, učesnici su znali kako fizički izgledaju, ali prethodno nisu smjeli razgovarati. Muzički odabiri su bili vrlo raznovrsni, od klasičnog rocka i popa, uključujući Beatlese, Pink Floyd, Beyonce i Arianu Grande, kao i staru i novu izraelsku muziku i internacionalni Hip-Hop, poput Kendricka Lamara i Eminema.

Rezultati su pokazali da su učesnici mogli da se identifikuju u skladu sa svojim muzičkim ukusom na vrlo visokom nivou, i to čak između 80% i 100%. Istraživači nisu sigurni kako su to učinili – iako je MailOnline sugerisao da je izgled učesnika mogao biti snažan faktor.

– Definisanje faktora koji se koriste u procesu identifikacije vrlo je dobro pitanje na koje trenutno nemamo odgovor. Naša hipoteza je bila da muzički odabiri mogu dovesti do identifikacije, a to je dokazalo i naše istraživanje. U daljnjem istraživanju koje trenutno provodimo, pokušavamo postići veći napredak i pozabaviti se ovim pitanjem – rekao je dr. Hirschprung.

Uobičajeni način zaštite našeg identiteta kada koristimo mrežne usluge je uklanjanje određenih identifikatora, kao što su ime ili adresa, i sl. – nešto što se naziva „anonimizacija”. Međutim, ovaj pristup je previše “naivan”, kažu autori studije, jer je u mnogim slučajevima omogućena ponovna identifikacija na osnovu onoga što nazivaju “kvazi identifikatorima”.

Kvazi-identifikatori su podaci koji opisuju pojedinca, ali za njega nisu jedinstveni, kao što je npr. njegova dob.

Npr., u medicinskom kartonu, čak i ako je skup podataka anonimiziran, postoji rizik od ponovne identifikacije osobe na osnovu kvazi-identifikatora poput starosti i krvnog pritiska.

– U ovom istraživanju ispitujemo zanimljiv i neočekivan novi kvazi identifikator – muzički odabir pojedinca koji predstavlja njihove muzičke sklonosti – kažu autori.

Spotify, jedan od muzičkih streaming giganata koji se spominje u studiji, anonimizira lične podatke svojih korisnika ako ih zatraže.

U svojoj politici privatnosti, firma ga priznaje, zajedno sa svojim reklamnim partnerima, “može obrađivati ​​određene lične podatke” kako bi pomogla “razumjeti” interese ili preferencije za prikazivanje relevantnih reklama.

– Streaming agenti mogu ukrštavati podatke (sa Googleom, Facebookom i sl.) i na taj način postići uklanjanje anonimnosti – rekao je dr. Hirschprung.

– Ova tehnika je široko demonstrirana i koristi se u drugim domenima; stoga je naša tvrdnja da su odabiri muzike i pjesama kvazi identifikatori revolucionarna – dodao je Hirschprung.

Radi komentara u vezi sa ovom studijom MailOnline je kontaktirao Apple, Spotify i Google, koji je ujedno i vlasnik YouTubea.

Google-ov glasnogovornik je rekao u izjavi: ‘Informacije koje prikupljamo koristimo za prilagodbu naših usluga (za svoje korisnike), uključujući davanje preporuka, personaliziranje rezultata pretraživanja i posluživanje relevantnih reklama.

– Iako ove reklame pomažu u finansiranju naših usluga i čine ih besplatnima za sve, vaši lični podaci se ne prodaju – dodao je glasnogovornik Google-a.