Poslodavci u Bosni i Hercegovini u sve većem broju prijavljuju potrebu za novim radnicima.

Prema podacima iz jula 2024. godine, poslodavci su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili ukupno 4.127 potreba za novim radnicima, od čega se 1.024 odnosi na žene. Međutim, broj onih koji su izgubili posao u istom periodu dosegao je alarmantnih 9.521, od čega je 5.636 žena, što čini 59,19 posto ukupnog broja otkaza, prenosi Forbes BiH.

Podaci Agencije za statistiku BiH za juni 2024. godine pokazuju da je broj zaposlenih osoba u zemlji iznosio 854.865, od kojih su 388.832 bile žene. U poređenju s majem 2024. godine, broj zaposlenih nije se promijenio, što ukazuje na stagnaciju u zapošljavanju, te se postavlja pitanje kakva radna snaga je uopće na biroima BiH i na tržištu rada kao i kakvi uslovi zapošljavanja se nude, ako na tržištu rada u visokom procentu postoje i oni koji nude posao kao i oni koji ga traže?

“Najproduktivniji dio stanovništva smo izgubili, gubimo ga ubrzano i dalje, ekonomije Zapada još uvijek traže velike količine radne snage. Došli smo u takvu situaciju da jednim dijelom i visoko kvalifikovana radna snaga sada traži bolje poslove kod nas, oni koji nisu odlučili da odu, jednostavno radije ostaju na birou nego da prihvataju svaku ponudu. Ako pratite podatke koji ukazuju na nedostatak visoko kvalifikovanih radnika, pogotovo inžinjerske struke, može se zaključiti da je velika potražnja za tim kadrovima i oni su u poziciji da biraju poslove. Tako da nedostaje visoko kvalifikovana radna snaga, ona koja ima iskustvo, a ona je jako cijenjena i vrlo brzo nalazi dobro plaćene poslove kako kod nas tako i u inostranstvu”, izjavio je za Forbes BiH ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Stopa registrirane nezaposlenosti sredinom godine iznosila je 27,6 posto, što je blagi pad u odnosu na april iste godine, kada je nezaposlenost iznosila 27,7 posto. Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja na dan 31. jula 2024. godine zabilježeno je 328.674 nezaposlenih osoba, što je povećanje za 3.106 osoba u odnosu na prethodni mjesec. Od ukupnog broja nezaposlenih, 59,28 posto čine žene, što dodatno naglašava problem rodne neravnoteže na tržištu rada.

U poređenju s istim periodom prošle godine, nezaposlenost u BiH smanjena je za 6,22 posto ili za 21.787 osoba. Međutim, situacija se razlikuje između entiteta – dok je nezaposlenost smanjena u Republici Srpskoj za 338 osoba (0,6 posto) i u Brčko distriktu BiH za 69 osoba (0,58 posto), u Federaciji BiH je zabilježen porast od 3.513 osoba (1,36 posto).

Zaključno sa sedmim mjesecom ove godine, među nezaposlenim radnicima najviše je nekvalifikovanih radnika (NKV), kojih ima 95.652, 92.536 osoba koje su u potrazi sa poslom dolaze sa srednjom stručnom spremom, dok je visoko obrazovanih (VSS) 27.599, s time da žene čine većinu u ovoj kategoriji – 20.028 u odnosu na 7.571 muškaraca.

Iako njihovo prisustvo još uvijek nema značajan utjecaj na domaće tržište rada, trend zapošljavanja stranaca u Bosni i Hercegovini je u porastu. Tokom 2023. godine izdato je 2.449 radnih dozvola, od čega 579 dozvola za produženje, a 1.870 za novo zapošljavanje i većinom su izdate za radnike iz Turske, Srbije, Nepala i Indije.

Vijeće ministara BiH je za 2024. godinu utvrdilo kvotu od 6.073 radne dozvole, skoro duplo više nego prethodne godine. Ovaj porast ukazuje na sve veći deficit domaće radne snage, posebno u sektorima građevinarstva, usluga i industrije.

Poslodavci u Bosni i Hercegovini u sve većem broju prijavljuju potrebu za novim radnicima.

Prema podacima iz jula 2024. godine, poslodavci su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili ukupno 4.127 potreba za novim radnicima, od čega se 1.024 odnosi na žene. Međutim, broj onih koji su izgubili posao u istom periodu dosegao je alarmantnih 9.521, od čega je 5.636 žena, što čini 59,19 posto ukupnog broja otkaza, prenosi Forbes BiH.

Podaci Agencije za statistiku BiH za juni 2024. godine pokazuju da je broj zaposlenih osoba u zemlji iznosio 854.865, od kojih su 388.832 bile žene. U poređenju s majem 2024. godine, broj zaposlenih nije se promijenio, što ukazuje na stagnaciju u zapošljavanju, te se postavlja pitanje kakva radna snaga je uopće na biroima BiH i na tržištu rada kao i kakvi uslovi zapošljavanja se nude, ako na tržištu rada u visokom procentu postoje i oni koji nude posao kao i oni koji ga traže?

“Najproduktivniji dio stanovništva smo izgubili, gubimo ga ubrzano i dalje, ekonomije Zapada još uvijek traže velike količine radne snage. Došli smo u takvu situaciju da jednim dijelom i visoko kvalifikovana radna snaga sada traži bolje poslove kod nas, oni koji nisu odlučili da odu, jednostavno radije ostaju na birou nego da prihvataju svaku ponudu. Ako pratite podatke koji ukazuju na nedostatak visoko kvalifikovanih radnika, pogotovo inžinjerske struke, može se zaključiti da je velika potražnja za tim kadrovima i oni su u poziciji da biraju poslove. Tako da nedostaje visoko kvalifikovana radna snaga, ona koja ima iskustvo, a ona je jako cijenjena i vrlo brzo nalazi dobro plaćene poslove kako kod nas tako i u inostranstvu”, izjavio je za Forbes BiH ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Stopa registrirane nezaposlenosti sredinom godine iznosila je 27,6 posto, što je blagi pad u odnosu na april iste godine, kada je nezaposlenost iznosila 27,7 posto. Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja na dan 31. jula 2024. godine zabilježeno je 328.674 nezaposlenih osoba, što je povećanje za 3.106 osoba u odnosu na prethodni mjesec. Od ukupnog broja nezaposlenih, 59,28 posto čine žene, što dodatno naglašava problem rodne neravnoteže na tržištu rada.

U poređenju s istim periodom prošle godine, nezaposlenost u BiH smanjena je za 6,22 posto ili za 21.787 osoba. Međutim, situacija se razlikuje između entiteta – dok je nezaposlenost smanjena u Republici Srpskoj za 338 osoba (0,6 posto) i u Brčko distriktu BiH za 69 osoba (0,58 posto), u Federaciji BiH je zabilježen porast od 3.513 osoba (1,36 posto).

Zaključno sa sedmim mjesecom ove godine, među nezaposlenim radnicima najviše je nekvalifikovanih radnika (NKV), kojih ima 95.652, 92.536 osoba koje su u potrazi sa poslom dolaze sa srednjom stručnom spremom, dok je visoko obrazovanih (VSS) 27.599, s time da žene čine većinu u ovoj kategoriji – 20.028 u odnosu na 7.571 muškaraca.

Iako njihovo prisustvo još uvijek nema značajan utjecaj na domaće tržište rada, trend zapošljavanja stranaca u Bosni i Hercegovini je u porastu. Tokom 2023. godine izdato je 2.449 radnih dozvola, od čega 579 dozvola za produženje, a 1.870 za novo zapošljavanje i većinom su izdate za radnike iz Turske, Srbije, Nepala i Indije.

Vijeće ministara BiH je za 2024. godinu utvrdilo kvotu od 6.073 radne dozvole, skoro duplo više nego prethodne godine. Ovaj porast ukazuje na sve veći deficit domaće radne snage, posebno u sektorima građevinarstva, usluga i industrije.