Mehanizam za međunarodne tribunale – pravni nasljednik Haškog suda – zakazao je izricanje presude lideru Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju za 11. april ove godine.

Predsjednik Mehanizma Theodor Meron zakazao je izricanje za 11. april te u odluci naveo da presuda može biti izrečena i u odsustvu optuženog Šešelja, koji se nalazi na slobodi u Srbiji.

Nepravosnažnom presudom iz marta 2016. godine, Šešelj je oslobođen optužbi za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kao zločine protiv čovječnosti na području Srbije, Hrvatske i BiH.

Presudom je utvrđeno da je stvaranje “Velike Srbije” bilo Šešeljev politički cilj, ali da nije podrazumijevalo činjenje zločina.

Haški tribunal je Šešelja u novembru 2014., prije izricanja presude, pustio na privremenu slobodu zbog toga što je obolio od tumora na jetri. Šešelj nije prisustvovao izricanju prvostepene presude.

U decembru prošle godine iznesene su žalbe na ovu presudu, u kojima su tužioci u Haagu zatražili poništenje oslobađajuće presude Šešelju i da bude osuđen za zločine u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini.

Tužilac Mathias Marcussen je zatražio da Šešelj bude proglašen krivim i osuđen na 28 godina zatvora, a kao alternativu predložio je da mu sudi ponovo.

Postupak Šešelju je trajao oko deset godina, a više puta je pauziran kako bi mu se sudilo za nepoštivanje suda, za šta je i proglašen krivim.

Vjerica Radeta, poslanica SRS-a u Skupštini Srbije, kazala je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da Šešelj neće prisustvovati izricanju presude.

“On neće ići u Haag. Rekao je to više puta, da se više neće vraćati u Haag”, rekla je Radeta.

Mehanizam za međunarodne tribunale – pravni nasljednik Haškog suda – zakazao je izricanje presude lideru Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju za 11. april ove godine.

Predsjednik Mehanizma Theodor Meron zakazao je izricanje za 11. april te u odluci naveo da presuda može biti izrečena i u odsustvu optuženog Šešelja, koji se nalazi na slobodi u Srbiji.

Nepravosnažnom presudom iz marta 2016. godine, Šešelj je oslobođen optužbi za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kao zločine protiv čovječnosti na području Srbije, Hrvatske i BiH.

Presudom je utvrđeno da je stvaranje “Velike Srbije” bilo Šešeljev politički cilj, ali da nije podrazumijevalo činjenje zločina.

Haški tribunal je Šešelja u novembru 2014., prije izricanja presude, pustio na privremenu slobodu zbog toga što je obolio od tumora na jetri. Šešelj nije prisustvovao izricanju prvostepene presude.

U decembru prošle godine iznesene su žalbe na ovu presudu, u kojima su tužioci u Haagu zatražili poništenje oslobađajuće presude Šešelju i da bude osuđen za zločine u BiH, Hrvatskoj i Vojvodini.

Tužilac Mathias Marcussen je zatražio da Šešelj bude proglašen krivim i osuđen na 28 godina zatvora, a kao alternativu predložio je da mu sudi ponovo.

Postupak Šešelju je trajao oko deset godina, a više puta je pauziran kako bi mu se sudilo za nepoštivanje suda, za šta je i proglašen krivim.

Vjerica Radeta, poslanica SRS-a u Skupštini Srbije, kazala je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da Šešelj neće prisustvovati izricanju presude.

“On neće ići u Haag. Rekao je to više puta, da se više neće vraćati u Haag”, rekla je Radeta.