Jedno od najčešćih pitanja upućenih Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje jeste u vezi sa isplatom posmrtnina za penzionere, tačnije ko ima pravo na naknadu i koja dokumentacija je potrebna da bi se posmrtnina naplatila.

U Federalno zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje pojašnjavaju da u slučaju smrti korisnika penzije sa prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine, nasljedniku – članu uže porodice koji izmiri troškove ukopa pripada naknada troškova sahrane.

Riječ je o posmrtnini u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije. Posmrtnina sada iznosi 622 KM.

Pravo na posmrtninu imaju i porodice penzionera koji je za života primao penziju preko Zavoda PIOFBIH, a čija je adresa stanovanja u manjem bh. entitetu RS. Tako je presudio Ustavni sud Federacije BiH u maju ove godine utvrdivši da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju u članu koji se tiče isplate posmrtnina nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Tačnije, da nije uredu da se posmrtnine isplaćuju porodicama preminulih penzionera koji su živjeli na području FBiH, Brčko distrikta, a da se istovremeno ne isplaćuju i porodicama preminulih penzionera koji su primali penzije iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a živjeli na području manjeg bh. entiteta RS.

Zahtjev za posmrtnine se podnosi u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije.

Potrebna dokumentacija je smrtni list, rodni list, ukoliko, ukoliko zahtjev podnosi dijete umrlog ili vjenčani list ukoliko zahtjev podnosi bračni supružnik. Potreban je CIPS umrle osobe ili uvjerenje o prebivalištu umrlog, računi troškova ukopa, penzionerski ček i transakcijski račun banke podnosioca zahtjeva.

U Federalnom zavodu PIO smo pitali koliko vremena protekne od predaje zahtjeva do isplate posmrtnine.

“Slično kao i kod rješavanja zahtjeva za penziju, do dva mjeseca ako je uredu. S tim da se zahtjevi za posmrtnine rješavaju u Sarajevu i Mostaru, ne po kantonalnim službama pa se može nešto vremena izgubiti na dostavljanje predmeta, ali glavnina je riješena u roku. Ispočetka smo imali kašnjenja, kad je tek uvedeno to pravo, ali se vremenom stiglo i rješava se u roku”, kazao je za Faktor.ba Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.

Jedno od najčešćih pitanja upućenih Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje jeste u vezi sa isplatom posmrtnina za penzionere, tačnije ko ima pravo na naknadu i koja dokumentacija je potrebna da bi se posmrtnina naplatila.

U Federalno zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje pojašnjavaju da u slučaju smrti korisnika penzije sa prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine, nasljedniku – članu uže porodice koji izmiri troškove ukopa pripada naknada troškova sahrane.

Riječ je o posmrtnini u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije. Posmrtnina sada iznosi 622 KM.

Pravo na posmrtninu imaju i porodice penzionera koji je za života primao penziju preko Zavoda PIOFBIH, a čija je adresa stanovanja u manjem bh. entitetu RS. Tako je presudio Ustavni sud Federacije BiH u maju ove godine utvrdivši da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju u članu koji se tiče isplate posmrtnina nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Tačnije, da nije uredu da se posmrtnine isplaćuju porodicama preminulih penzionera koji su živjeli na području FBiH, Brčko distrikta, a da se istovremeno ne isplaćuju i porodicama preminulih penzionera koji su primali penzije iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a živjeli na području manjeg bh. entiteta RS.

Zahtjev za posmrtnine se podnosi u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije.

Potrebna dokumentacija je smrtni list, rodni list, ukoliko, ukoliko zahtjev podnosi dijete umrlog ili vjenčani list ukoliko zahtjev podnosi bračni supružnik. Potreban je CIPS umrle osobe ili uvjerenje o prebivalištu umrlog, računi troškova ukopa, penzionerski ček i transakcijski račun banke podnosioca zahtjeva.

U Federalnom zavodu PIO smo pitali koliko vremena protekne od predaje zahtjeva do isplate posmrtnine.

“Slično kao i kod rješavanja zahtjeva za penziju, do dva mjeseca ako je uredu. S tim da se zahtjevi za posmrtnine rješavaju u Sarajevu i Mostaru, ne po kantonalnim službama pa se može nešto vremena izgubiti na dostavljanje predmeta, ali glavnina je riješena u roku. Ispočetka smo imali kašnjenja, kad je tek uvedeno to pravo, ali se vremenom stiglo i rješava se u roku”, kazao je za Faktor.ba Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.