Prerađeno meso dio je svakodnevne ishrane, najčešće kod djece. Istraživali smo što se sve stavlja u hrenovke, paštete i ostale proizvode od prerađenog mesa, i kakve posljedice može imati na ljudski organizam.

Često snižena, i omiljena hrana u obrocima djece, je zapravo i najnezdravija.

Kao problem stručnjaci ističu preveliki unos takve hrane, te kvalitetu mesa i mesnih prerađevina na domaćem tržištu, koja je puna kancerogenih sastojaka i aditiva.

AMELA IVKOVIĆ O’REILLY, nutricionist

To postaje konzumna hrana, imjaju veliku koncentraciju hormona i antiobiotika. Svjedoci smo da generacijama, posebno kod dječaka i djevojčica, dolazi do ranih menstruacija i ranog puberteta i kao posljedica disbalansa hormonalnog sistema. Kod starih ljudi u porastu su autoimune bolesti i karcinomi.

Dodatak različitih konzervansa u hranu, nije štetan, ako je u skladu sa propisanim normama. Iz instituta za sigurnost hrane upozoravaju na to da se više gleda mikrobiološki, a manje kemijski sastav koji je daleko opasniji za ljudski organizam.

BENJAMIN ČAUŠEVIĆ, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Ta svijest nije dovoljno razvijena, ne gledamo toliko u kemijski sastav,ne gledamo deklaraciu šta zapravo taj proizvod sadrži, gleda se cijena i taj mikrobiološkji sastav, i ako je sve uredno takav proizvod se i konzumira.

Građani koje smo anketirali, kažu kako su svjesni opasnosti, ovakve hrane, te je nastoje izbjegavati. Neophodno je da takva hrana sama po sebi u svom sastavu ima određene dodatke, kažu iz Agencije za sigurnost hrane, te da agencija kroz različite vrste kontrola, takvog mesa, ima uvid u prozivode na domaćem tržištu, kao i da se ti proizvodi ne razlikuju od onih na tržištu Europske unije.

DŽEMILA HAJRIĆ, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH

Treba naglasiti da u Bosni I Hercegovini postoji sistem kontrole koji nadzire ono što je već na tržištu i ono što se sve proizvodi u Bosni I Hercegovini, kako bi krajni korisnici bili sigurni da jednu zdravstveno ispravnu hranu.

Stručnjaci naglašavaju da je neophodna veća svijest građana o onome što jedemo, jer ipak smo mi najodgovorniji za svoje zdravlje.

Prerađeno meso dio je svakodnevne ishrane, najčešće kod djece. Istraživali smo što se sve stavlja u hrenovke, paštete i ostale proizvode od prerađenog mesa, i kakve posljedice može imati na ljudski organizam.

Često snižena, i omiljena hrana u obrocima djece, je zapravo i najnezdravija.

Kao problem stručnjaci ističu preveliki unos takve hrane, te kvalitetu mesa i mesnih prerađevina na domaćem tržištu, koja je puna kancerogenih sastojaka i aditiva.

AMELA IVKOVIĆ O’REILLY, nutricionist

To postaje konzumna hrana, imjaju veliku koncentraciju hormona i antiobiotika. Svjedoci smo da generacijama, posebno kod dječaka i djevojčica, dolazi do ranih menstruacija i ranog puberteta i kao posljedica disbalansa hormonalnog sistema. Kod starih ljudi u porastu su autoimune bolesti i karcinomi.

Dodatak različitih konzervansa u hranu, nije štetan, ako je u skladu sa propisanim normama. Iz instituta za sigurnost hrane upozoravaju na to da se više gleda mikrobiološki, a manje kemijski sastav koji je daleko opasniji za ljudski organizam.

BENJAMIN ČAUŠEVIĆ, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Ta svijest nije dovoljno razvijena, ne gledamo toliko u kemijski sastav,ne gledamo deklaraciu šta zapravo taj proizvod sadrži, gleda se cijena i taj mikrobiološkji sastav, i ako je sve uredno takav proizvod se i konzumira.

Građani koje smo anketirali, kažu kako su svjesni opasnosti, ovakve hrane, te je nastoje izbjegavati. Neophodno je da takva hrana sama po sebi u svom sastavu ima određene dodatke, kažu iz Agencije za sigurnost hrane, te da agencija kroz različite vrste kontrola, takvog mesa, ima uvid u prozivode na domaćem tržištu, kao i da se ti proizvodi ne razlikuju od onih na tržištu Europske unije.

DŽEMILA HAJRIĆ, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH

Treba naglasiti da u Bosni I Hercegovini postoji sistem kontrole koji nadzire ono što je već na tržištu i ono što se sve proizvodi u Bosni I Hercegovini, kako bi krajni korisnici bili sigurni da jednu zdravstveno ispravnu hranu.

Stručnjaci naglašavaju da je neophodna veća svijest građana o onome što jedemo, jer ipak smo mi najodgovorniji za svoje zdravlje.