Koliko godina treba raditi da biste postali vlasnik stana, a da sav novac ide samo za kupovinu nekretnine, ne računajući troškove života? Istraživanje je uradila Nova.rs.
Radnik koji u BiH prima prosječnu platu od 655 eura za stan vrijedan 120.000 eura trebao bi da radi duže od 15 godina. Preciznije, tek za 15 godina i četiri mjeseca sakupio bi pun iznos koji mu je potreban za ovaj stan.
Iako 120.000 eura na prvi pogled jeste ogromna suma novca, kada se govori o kupovini nekretnine, za taj iznos u Beogradu ne može da se dobije luksuz, već stan od 60 kvadrata na Karaburmi, 90 u Zemunu i samo 25 na Starom Gradu.
Međutim, kako je prosječna srpska plata tek nešto više od 86.000 dinara, jasno je da je 120.000 eura iznos koji je, za većinu ljudi, teško dostižan. Tako prosječan Srbin za jedan stan mora da radi duže od 13 godina, dok „komšije“ uglavnom prolaze bolje, piše Nova.rs.
Međutim, treba imati na umu da bi ova računica značila da kupac neće trošiti ni dinar plate na bilo šta drugo, nego će sve što zaradi štediti za stan.
Stvari su, u praksi, ipak malo drugačije, pogotovo kada se u obzir uzme činjenica da su cijene svih neophodnih namirnica previsoke, te da i ako bi potencijalni kupac mogao da odvaja cijelu platu sa strane jer, primjera radi, živi sa partnerom, život dvije osobe od jedne plate bi se u Srbiji sveo na puko preživljavanje.
Takođe, provjerili su i koliko treba da rade Crnogorac, Hrvat, građanin BiH, Mađar, Rumun, Bugarin, kao i Slovenac, kako bi kupili stan iste vrijednosti.
U Srbiji se stan “zaradi” za skoro deceniju i po
Prije svega, treba znati da je prosječna plata u Srbiji u okobru bila oko 86.000 dinara, odnosno približno 730 eura.
Ako bi, primjera radi, potencijalni kupac želio da postane vlasnik stana koji košta 120.000 eura (a to nije luksuzni penthaus, već stan od 25 do šezdesetak kvadrata, zavisno od dijela grada), za to bi morao da radi duže od 13 godina.
Računica je sljedeća: Sa prosječnom platom, na godišnjem nivou može da se “skupi” 8.760 eura. Nakon 13 godina i devet mjeseci, ovaj radnik imaće 120.450 eura.
Dakle, skoro 14 godina rada i štednje potrebno je za kupovinu jednog prosječnog stana u Beogradu.
U Crnoj Gori je prosječna plata 800 eura.
To znači da će Crnogorac, koji sve što zaradi odvaja za stan, nekretninu od 120.000 eura moći da priušti za 150 mjeseci. To je tačno 12,5 godina.
Što se tiče Hrvatske, prosječna plata iznosi skoro 1.200 eura, što znači da će Hrvat sa ovom zaradom koji krene da štedi danas, stan od 120.000 moći da kupi za 100 mjeseci, a to je osam godina i četiri mjeseca.
U Mađarskoj prosječna plata iznosi oko 1.010 eura. Prema tome, Mađar sa prosječnom zaradom za stan od 120.000 eura treba da štedi skoro 10 godina. Preciznije, za devet godina i 11 mjeseci, Mađar će moći da kupi stan.
Nešto duže od Mađara, moraće da radi Rumun. Ako prima prosječnu platu (944 eura), za stan od 120.000 moraće da radi, i samo za to odvaja novac, narednih 10,5 godina.
Što se tiče Bugarske, u kojoj prosječna plata iznosi oko 822 eura, za kupovinu stana potrebno je nešto više vremena nego u Rumuniji. Tako će radnik sa prosječnom platom nekretninu od 120.000 eura moći da priušti nakon 12 godina neprekidnog rada i štednje. Preciznije, biće mu potrebno 12 godina i dva mjeseca.
Za kraj, tu je Slovenija u kojoj prosječna plata iznosi 1.435 eura, pa je jasno da od svih zemalja koje su nam blizu, jedan prosječan Slovenac treba da radi najmanje kako bi sebi kupio stan do 120.000 eura. Naime, on će nakon tačno sedam godina, moći da kupi ovu nekretninu.
Na osnovu ove računice, u kojoj se vidi da je u odnosu na Srbiju, teže kupiti stan samo u BiH (a to je samo jedna od sedam država koje su poredili), jasno je da je za većinu građana kupovina stana pravi poduhvat, te da rijetko ko od svoje plate zapravo može da uštedi “ozbiljniji” iznos i uloži ga u nekretninu.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
