Izvoz iz Bosne i Hercegovine je u padu i ovaj trend je prisutan već nekoliko mjeseci.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, naša zemlja je u proteklih devet mjeseci ove godine (januar-septembar) izvezla robe u vriijednosti 11 milijardi i 885 miliona KM što je 6,1 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine.

S druge strane bilježi se trend rasta uvoza, gdje je BiH uvezla robe u vrijednosti od 21 milijardu i 311 miliona KM (2,6 posto više) nego u prvih devet mjeseci prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 55,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 9 milijardi 426 miliona KM. U zemlje CEFTA-e: Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Moldaviju, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo, BiH izvezla milijardu i 991 milio KM, što je za 15,6 posto anje nego nego u istom razdoblju prošle godine, dok je iz navedenih zemalja u našu zemlju ušlo robe u vrijednosti 2 milijarde i 508 miliona KM, 2,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 79,4 posto.

S druge strane izvoz u zemlje EU je iznosio osam milijardi i 768 miliona KM, što je za 5,9 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 668 miliona KM, što je za 4,0 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 69,2 posto.

EU je i dalje najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine, gdje sa zemljama kao što su: Slovenija, Njemačka, Austrija , Italija i Hrvatska naša zemlja ostvaruje najveći izvoz i uvoz. Kada je riječ o proizvodima, BiH najviše izvozi električnu energiju (TB 2716) u vrijednosti od 879,86 miliona KM, izoliranu žicu, kablove (TB 8544) u vrijednosti od 512,30 miliona KM, zatim željezne ili čelične konstrukcije (TB 7308) u vrijednosti od 458,50 miliona KM, te sjedala i njihove dijelove (TB 9401) u vrijednosti od 437,37 miliona KM.

Prema do sada dostupnim zvaničnim podacima, BiH je tekuću godinu počela najviše izvozeći izoliranu žicu, kablove, električnu energiju, potom sjedala i njihove dijelove kao i željezne ili čelične konstrukcije. Istovremeno je u najvećoj količini uvozila naftna ulja, osim sirovih, putničke automobile, lijekove, te kameni ugalj.

Izvoz iz Bosne i Hercegovine je u padu i ovaj trend je prisutan već nekoliko mjeseci.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, naša zemlja je u proteklih devet mjeseci ove godine (januar-septembar) izvezla robe u vriijednosti 11 milijardi i 885 miliona KM što je 6,1 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine.

S druge strane bilježi se trend rasta uvoza, gdje je BiH uvezla robe u vrijednosti od 21 milijardu i 311 miliona KM (2,6 posto više) nego u prvih devet mjeseci prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 55,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 9 milijardi 426 miliona KM. U zemlje CEFTA-e: Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Moldaviju, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo, BiH izvezla milijardu i 991 milio KM, što je za 15,6 posto anje nego nego u istom razdoblju prošle godine, dok je iz navedenih zemalja u našu zemlju ušlo robe u vrijednosti 2 milijarde i 508 miliona KM, 2,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 79,4 posto.

S druge strane izvoz u zemlje EU je iznosio osam milijardi i 768 miliona KM, što je za 5,9 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 668 miliona KM, što je za 4,0 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 69,2 posto.

EU je i dalje najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine, gdje sa zemljama kao što su: Slovenija, Njemačka, Austrija , Italija i Hrvatska naša zemlja ostvaruje najveći izvoz i uvoz. Kada je riječ o proizvodima, BiH najviše izvozi električnu energiju (TB 2716) u vrijednosti od 879,86 miliona KM, izoliranu žicu, kablove (TB 8544) u vrijednosti od 512,30 miliona KM, zatim željezne ili čelične konstrukcije (TB 7308) u vrijednosti od 458,50 miliona KM, te sjedala i njihove dijelove (TB 9401) u vrijednosti od 437,37 miliona KM.

Prema do sada dostupnim zvaničnim podacima, BiH je tekuću godinu počela najviše izvozeći izoliranu žicu, kablove, električnu energiju, potom sjedala i njihove dijelove kao i željezne ili čelične konstrukcije. Istovremeno je u najvećoj količini uvozila naftna ulja, osim sirovih, putničke automobile, lijekove, te kameni ugalj.